1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zviždač: voljen, omražen, slabo zaštićen

Matthias von Hein27. travnja 2016

Ozbiljne zloupotrebe na svjetlo dana često izlaze samo kroz informacije insajdera. Iako su njihove informacije vrlo važne, zviždači su često žrtve mobinga, progoni ih se i kažnjava.

Symbolbild Whistleblower Konzern Geschäft Firma
Foto: picture-alliance/dpa/Wuestenhagen

Zviždači su nam svima potrebni. Dovoljno je samo prisjetiti se najvećih skandala iz novijeg vremena: panamskim dokumentima razotkriven je sofisticirani sustav za prikrivanje često ilegalno stečenoga bogatstva. Zviždač Edward Snowden razotkrio je obujam elektronskog špijuniranja američke tajne službe NSA. Chelsea Manning i Wikileaks pomogli su da doznamo za masovno kršenje ljudskih prava od strane SAD-a. Koliko su njihove informacije bile dragocjene za svjetsku javnost, toliko je visoka cijena koju informanti plaćaju za svoju građansku hrabrost: Chelsea Manning je na odsluženju 35-godišnje zatvorske kazne, Edward Snowden je u egzilu u Rusiji, osnivač Wikileaksa Julian Assange živi u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.

Brončane figure Edwarda Snowdena, Juliana Assangea i Chelseae Manning u talijanskoj PerugiaiFoto: DW/M. Bierbach

Otkriven skandal, medalja, gubitak posla

I u Njemačkoj ljudi pokazuju građansku hrabrost, otkrivaju korupciju ili utaju poreza. Za ukazivanje na takve stvari od javnog značenja ne dobivaju nagrade, naprotiv. Evo nekoliko primjera: vozač kamiona Miroslaw Strecker obavijestio je policiju o transportu pokvarenog mesa. Tako je u javnost iznio jedan od najvećih skandala, a 2007. godine od tadašnjeg ministra gospodarstva Horsta Seehofera čak je dobio i zlatnu plaketu za građansku hrabrost. I pored toga izgubio je posao. Andrea Fuchs, koja trguje vrijednosnim papirima, do sada je protiv svog bivšeg poslodavca, DZ Banka, vodila više od dvadeset parnica. Pozadina je insajdersko trgovanje u velikom stilu, u koje su bili umiješani njezini šefovi iz banke. Fuchsova se usprotivila ilegalnom poslovanju i zbog toga bila otpuštena.

Međutim, na one koji se protive sudjelovanju u makinacijama, pritisak se ne vrši samo u privatnom sektoru, već i u javnoj upravi. Revizor Erwin Bixler je 2002. godine objavio da uredi za zapošljavanje sustavno uljepšavaju statistike. Zbog tog otkrića tadašnji šef Savezne ustanove za zapošljavanje Bernhard Jagoda morao je podnijeti ostavku. Sam Bixler je bio izložen velikom mobingu, razbolio se i bio je umirovljen.

Skandal s pokvarenim mesom potresao je Njemačku, ali onaj tko ga je otkrio izgubio je posaoFoto: AP

Diskreditirani, oklevetani, ocrnjeni

Naročito grub bio je odnos hesenske porezne uprave prema četvorici uspješnih istražitelja za utaju poreza. Oni 2011. nisu dopustili da im se remeti posao i da se sprječava istraga koji su vodili. Bivši istražitelj za utaju poreza Rudolf Schmenger do danas se bori za svoju rehabilitaciju. Tek u prosincu prošle godine proces je završen u korist Schmengera. Dobitnik međunarodne „zviždačke nagrade“ za 2009. godinu u razgovoru za Deutsche Welle govori o skandalu koji do danas traje: „Morate zamisliti da je otvoren tajni dosje, da je konstruiran disciplinski postupak, da su kroz falsificirani izvještaj pokušali i da me proglase psihijatrijskim slučajem.“ Schmengerov zaključak je mračan: „Moramo zaključiti da insajderi koji u javnost žele iznijeti zloupotrebe u našoj zemlji nemaju zaštitu. Njih se diskreditira, kleveće, blati i oni ostaju bez posla.“

Sukob interesa

Annegret Falter je predsjednica mreže zviždača. U intervjuu za Deutsche Welle razočarano kaže: „Interes države da njezini službenici čuvaju poslovne tajne, interes kompanija da štite poslovne tajne, oni su uvijek u suprotnosti s interesom civilnog društva. Zato perfektne zaštite za zviždače neće biti“, smatra Falter. Ona međutim ukazuje da su u mnogim zemljama zviždači zakonski zaštićeni. U SAD-u se i pored zaštite koja je predviđena zakonom administracija Baracka Obame oštrije odnosila prema zviždačima od svih prethodnih.

U Njemačkoj još uvijek nedostaju odgovarajući zakoni. Da se pita zastupnika stranke Zelenih Hansa-Christiana Ströbelea, stvari bi bile drugačije: „Još 2014. godine smo predstavili nacrt zakona“, podsjeća Ströbele u razgovoru za Deutsche Welle i dodaje da taj nacrt sadrži tri komponente: „Najprije zaštitu zviždača na području privatnoga gospodarstva. Zatim na području javne uprave: službenici, članovi vlade i slično. I kao treće – što je i najvažnije – zaštitu od kaznenoga gonjenja. Kada ljudi iz tajnih službi, iz Bundeswehra ili sličnih državnih institucija iznesu informacije o makinacijama koje proizvode veliku štetu i kojima se krši ustav.“ U njemačkom Bundestagu taj nacrt zakona do sada nije dobio podršku većine. Još uvijek nije ispitano ni odgovara li zaštita zviždača u Njemačkoj međunarodnim propisima, što je bilo dogovoreno 2013. koalicijskim ugovorom između SPD-a i stranaka Unije CDU i CSU. Strahovanja zviždača i onih koji ih podržavaju još više su porasla: sredinom travnja Europski parlament je usvojio jedinstvenu pravnu zaštitu za poslovne tajne. Za Matthiasa Spielkampa se postavlja pitanje može li taj zakon biti zloupotrijebljen protiv zviždača. Za člana upravnog odbora organizacije Reporteri bez granica je jasno: „On barem nudi tu mogućnost.“

Hans-Christian Ströbele zahtijeva bolju zaštitu zviždačaFoto: picture-alliance/dpa/Uli Deck
Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi