Čudovišta u muzeju
Bjanca Vicel8. maj 2015.Čudovišta u muzeju
Vekovima unazad umetnici su pokušavali da dočaraju ono najstrašnije u ljudskom biću. Germanski nacionalni muzej u Nirnbergu je odlučio da ih objedini u izložbu: Čudovišta, fantastični svet slika između horora i komedije.
Zastrašujuće lepo
Ljudi su oduvek bili fascinirani čudovištima i demonima. U svakoj kulturi je strah bio lajtmotiv za mnoga dela. U grčkoj mitologiji bilo je zmajeva i drugih zlokobnih stvorenja. U srednjem veku su čudovišta predstavljala oličenje zla. Germanski nacionalni muzej u Nirnbergu izložbom ilustruje ljudsku fascinaciju tim "zlim" svetom.
Grčki junak protiv aždaje
Grčki junak Herkules dobio je zadatak da donese zlatne jabuke Hesperida, koje omogućavaju večnu mladost. Ali čarobno jabukovo drvo štitila je višeglava aždaja (prema legend stoglava). Na fotografiji ilustracija Herkulesove borbe sa čudovištem, koja ne izgleda baš tako zastrašujuće, kao što "zvuči" u priči.
Zaslepljujuće lepa Meduza
U antičkoj Grčkoj, Meduza je važila za jednu od najlepših žena. Čak i bog mora Posejdon padao je na kolena pred njom. Ali ljubomorna Atena boginja mudrosti, začarala je Meduzu i pretvorila je u čudovište sa kosom punom zmija. Svako ko bi je pogledao pretvarao bi se u kamen.
Troglavo čudovište
Grčki pesnik Homer u svom delu Ilijadi govori o čudovištu Himera (kozje telo, zmajski rep i lavlja glava). Doduše, prema Heziodu starogrčkom pesniku, Himera je imala tri glave, lavlju, kozju i zmijsku. Ima i drugih tumačenja i ilustracije ovog bića, ovo je jedna od njih.
Zmajevi kao čuvari
Jason je bio vođa Argonauta, heroja u godinama pre Trojanskog rata. Kada je napunio 20 godina, rečeno mu je da se ogrne leopardovom kožom, uzme dva koplja i uputi ka jolškom dvoru u potrazi za zlatnim runom. Runo je danju i noću čuvao zmaj.
Da li su zmajevi uvek zli?
Zmajevi su u legendama gotovo uvek imali ulogu stvorenja koja stvaraju haos i bili su oličenje zla. Kako bi se svet doveo u red, borba sa zlokobnim bićem poveravana je velikim herojima, od Herkulesa, preko Germana Zifgrida do Svetog Georgija (na fotografiji). Tek 19. veku objavljene su prve priče za decu, u kojim su zmajevi bili "dobri". U kineskoj kulturi zmaj donosi sreću.
Sveta Margareta i pakao
Sveta Margaretia (Marina u pravoslavnom svetu) bila je mučenica i njeno postojanje je kroz istoriju dovođeno u pitanje. Hrišćani veruju da je bila surovo mučena. Ipak strašnja mučenja je uspela da preživi. Tokom zatočeništva pakao je doživela kao aždaju. Savladalu je uz pomoć svetog krsta.
Ovako je "demonizovan" Martin Luter
Reformator Katoličke crkve je za mnoge vernike predstavljao "trn u oku". Mnogi su ga zbog njegovim namera ismejavali i objavljivali satirične ilustracije (u 16. i 17. veku). Na ovoj fotografiji, Luter jaše čudoviše, uputivši se ka paklu. Karikature su u ono vreme bile deo katoličke i protestantske propagande.
"Apokalipsa" iz vremena renesanse
"Knjiga čuda" ilustruje kako su ljudi u 16. veku doživljavali apokalipsu. Na ilustracijama se mogu videti aždaje i ostala čudovišta. Vatra koja poput kiše lije sa neba, poplave, neobična stvorenja i drugi priodni i nebeski znaci koji ilustruju "sudnji dan". Ovo izdanje je tek nedavno otkriveno.
Nemački horor iz Transilvanije
Nemački nemi-film Nosferatu, prikazivan je u bioskopima davne 1922. godine. Gledaoci, koji su preživeli strahote Prvog svetskog rata, doživela su ga kao sasvim novu formu užasa. Taj film važi za jedno od prvih horor filmskih ostvarenja u svetu. Sniman je na severu Nemačke. Režiser Murnao je strahotama izložio tokom boravka u transilvanijskom dvorcu grofa Orloka.