Ekstremni vremenski fenomeni su sve češći. Čovek mora da nauči kako da živi s prirodom umesto protiv nje. I arhitektura bi ovde trebalo da odigra važnu ulogu.
Pasau - voda nadolazi, 18.07.2021.Foto: Markus Zechbauer/dpa/zema-medien/picture alliance
Oglas
Stara narodna mudrost kaže: voda će pronaći put. Što to konkretno znači, na dramatični način su shvatila područja na zapadu Nemačke u poslednjim katastrofalnim poplavama.
Poplave su prirodni fenomen koji može nastati, na primer, kada se naglo topi sneg, kada su kiše obilne ili neprekidne. U početku su opštine i savezne pokrajine uzimale u obzir rizike i poplavna područja izuzimala iz urabnističkih planova. Ali broj ovih područja se kontinuirano smanjivao u poslednjih nekoliko godina i decenija.
U Nemačkoj se dvakoga dana 50 - 60 hektara poljoprivrednog ili prirodnog područja prenameni u područja na kojima je dozvoljena gradnja - duplo više ngeo što je Savezna vlada 2018. označila kao maksimum. To konkretno znači da se tlo na ovim područjima praktički "zapečati", beton i asfalt ne dozvoljavaju padavinama da odlaze normalnim putem.
Tome se mogu pridodati i mere koje se preduzimaju da se promeni tok reka i potoka čime se povećava njihova brzina. Gotovo sve mere koje preduzima čovek u ovom sektoru su motivisane isključivo (kratkorčnim) finansijskim prihodima ili uštedama.
Jednom u 10.000 godina
Najnovije poplave u Nemačkoj nam „nemilosrdno pokazuju slabe tačke", kaže Holger Šutrumpf profesor za hidrologiju na Tehničkom univerzitetu u Ahenu u razgovoru za DW.
U planinskom području Ajfel, koje je najteže pogođeno poplavama ljudi su se tradicionalno nastanjivali uz reke kako bi koristili njenu vodenu snagu za mlinove a kasnije i za papirnu i metaloprerađivačku industriju, kaže profesor. No, izgradnjom većih naselja je blokiran prirodni tok reka.
Velikih poplava je bilo uvek, kao u Hamburgu 1962. ili na Labi 2002. „Ali ono što se dogodilo sada na zapadu Nemačke je nešto što se događa jednom u 10.000 godina", rekao je Šutrumpf.
Pa ipak, širom sveta meteorolozi su jedinstveni u proceni da će ovakvih katastrofa biti sve više. Uprkos tome što su padavine bile najavljene, mnogi su ostali zatečeni.
PodrumFoto: Colourbox
Pomeranje naselja od reka
Profesor Šutrumpf se zalaže za to da se rekama i potocima ponovno oslobodi više prostora iako je to, kako je rekao, vrlo teško izvodljivo u naseljenim područjima. Kada bi se prirodi dalo više prostora to bi neminovno značilo da čovek mora da se skloni s prostora gde već vekovima postoje naselja.
Urbanista Mark Kamerbauer uprkos tome smatra da će prilikom obnove biti posebno važno da se primeni mera preseljenja.
„Kod obnove treba posebno obratiti pažnju na to koji delovi su ranjivi", kaže Kamerbauer u razgovoru za DW. Tu bi onima koji su spremni da se isele iz osetljivih područja trebalo da se pruži podrška.
„Kad je u pitanju obnova mi ne smemo da gradimo ad-hoc nego da se koncentrišemo na kvalitet", kaže urbanista.
Međutim, ne radi se o tome da se grade brane protiv vode. „Izgraditi zgradu tako da je nemoguće da u nju prodre voda je gotovo nemoguće. Zato treba projektovati zgradu tako da kada voda u nju i uđe, načini najmanju moguću štetu i da prilikom čišćenja što manje prepreka stoji na putu", kaže Kamerbauer.
Grejanje - u podrumuFoto: picture-alliance/dpa/N. Bachmann
Isto tako bi pri obnovi trebalo da se vodi računa o tome da se ne izdaju dozvole za grejanje na lož-ulje, kako bi se u slučaju novih poplava sprečila kontaminacija od skladišta tog goriva po kućama.
Istorijski arhitektonski uzori
U područjiam ugroženim poplavama podrumi i prizemlja bi trebalo da budu od betona, a tek iznad toga može drvo, kao i kućišta tehničkih sistema, kaže Kamerbauer i podseća:
„Pre industrijske revolucije prizemlja su se koristila za skladištenje - sve dok nije konstatovalo da se mogu koristiti u komercijalne svrhe“, kaže ovaj stručnjak za arhitekturu u urbanizam.
Poplave na jugu Srbije: mnogi bez vode i struje
Zbog obilnih padavina, mnoga mesta na jugu Srbije su poplavljena. Vanredna situacija proglašena je gotovo u svim opštinama. U pojedinim nema vode, ni struje.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Bujični potoci potopili sela
Nakon dugih i velikih kiša, bujični potoci i reke na jugu Srbije poplavili su okolna mesta. Još u toku noći između nedelje i ponedeljka poplavljena je opština Babušnica sa okolnim selima u Pirotskom okrugu gde se izlila reka Lužnica. Mnoga staroplaninska sela odsečena su od sveta. Voda je ušla u domaćinstva, a meštani i njihove životinje su evakuisani. Saobraćaj se u mnogim mestima odvija otežano.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
U Vlasini plivaju topole i đubre
Na sasvim drugom kraju, oko Leskovca, reka Jablanica poplavila je polja. Kod Vlasotinca izlila se Vlasina. Velikom silinom u nabujalim talasima, reka je čupala visoke topole koje su se zaustavile kod brane u centru Vlasotinca. Tu se nagomilalo i okolno đubre koje, zajedno s drvećem i granjem, tek treba da bude uklonjeno iz korita reke Vlasine.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Podzemne vode i kanalizacija problem već godinama
Meštani kažu da nije problem samo u bujičnim rekama i potocima, već i u podzemnim vodama i kanalizaciji koje stalno nadolaze. Od poslednjih velikih poplava 2014. godine koje su zadesile te krajeve, nije, kažu, urađeno gotovo ništa. I bilo je pitanje vremena koja će kiša napraviti nove probleme.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Voda sa seoskih česama
Vlasina se tokom dana vratila u korito, ali meštani od početka nemaju vodu za piće. „Nemamo ni tehničku, ni pijaću vodu. Celo mesto pokrivaju samo dve cisterne i neizvodljivo je da se blagovremeno pokriju sve kuće. Dolazimo ovde, na ovu seosku česmu, da sipamo vodu. Kažu da ćemo bez vode biti sigurno do kraja nedelje“, kaže jedan Vlasotinčanin.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Opasno po život
Između Leskovca i Vlasotinca nalazi se i trafo-stanica, takođe pod vodom. To prema rečima nadležnih predstavlja veliku opasnost po živote ljudi. Prema zvaničnim podacima, s celog juga Srbije evakuisano je 85-oro ljudi, najviše u opštini Doljevac koja se nalazi na putu između Leskovca i Niša. U ukupno 12 lokalnih samouprava proglašena je vanredna situacija.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Presipanje vode
Milan Stanković, stanovnik Leskovca, ima kuću odmah pored poplavljenog puta. „Osim što mi je voda poplavila kuću, imam i dodatni problem, jer svu ispumpanu vodu sa puta, praktično ubace u moje dvorište. Ne znam šta da radim. Zvao sam i policiju i vatrogasce, i svi kažu da to nije njihova nadležnost“, kaže Stanković.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Nišava tik uz kej
Na teritoriji Nišavskog okruga situacija je stabilna, iako je Nišava u samom Nišu na ivici da se izlije iz korita. Predstavnici MUP-a smatraju da će se Nišava potpuno povući, a dežurne ekipe Elektrodistribucije otklanjaju kvarove na elektromreži na mestima gde su Nišlije ostale bez struje.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Nova opasnost u gornjem toku Nišave
Tokom jučerašnjeg dana Nišava se izlila u blizini Bele Palanke, u selu Crvena reka. Selo je potpuno poplavljeno, a u toj opštini evakuisano je 28 osoba. Zbog toga su u donjem toku Nišave i na ušću u Južnu Moravu građani spremni sa džakovima u slučaju izlivanja. Sudeći po vremenskoj prognozi koja najavljuje slab sneg, oni najverovatnije neće biti neophodni.
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW
Saobraćajnice i seoski putevi pod vodom
Mnogi delovi južne Srbije još su odsečeni od ostatka zemlje. Osim njiva i domaćinstava, pod vodom se nalaze brojni seoski i putevi drugog i trećeg reda. Policija je na terenu. Spasilačke ekipe su, prema zvaničnim podacima, iz poplavljenih objekata spasile živote jednom radniku šljunkare u okolini Niša, starici opkoljenoj vodom u okolini Žitorađe i jednom poljoprivredniku u okolini Dimitrovgrada.