1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Austrijska koalicija je primer za Nemačku?

Thurau Jens Kommentarbild App
Jens Turau
3. januar 2020.

U Austriji se formirala koalicija o kojoj se u Nemačkoj već dugo govori kao o mogućoj opciji: konzervativci i Zeleni u saveznoj vladi. Da li to može da bude uzor i za Berlin? Da, smatra urednik u DW Jens Turau.

Foto: picture-alliance/dpa/H. Fohringer

Eh, kada bismo samo mogli da stvari tako lako postavimo kao Sebastijan Kurc, bivši i budući kancelar Austrije. Kako se čini, njegova konzervativna Austrijska narodna partija (OVP) uskoro će u koaliciju sa Zelenima. A Kurc želi da spoji „najbolje iz oba sveta“. I kaže recimo: „Moguće je istovremeno štititi i klimu i granice.“ Zvuči jednostavno, zar ne?

I u Nemačkoj se već dugo priča o koaliciji sve uspešnijih Zelenih sa konzervativcima (CDU/CSU). Takvih saveza već ima na nivou opština, pa i pokrajina, recimo u Hesenu. Ili u Baden-Virtembergu gde je čak i premijer iz redova Zelenih. Ali na saveznom nivou toga još nema.

Formiranje takvog jednog saveza u Nemačkoj neće međutim biti jednostavno. Decenijama su Demohrišćani (CDU i CSU) sa jedne, i Zeleni sa druge strane vodili neumorne bitke. U vreme kad su se Zeleni formirali, mnogi njihovi predstavnici došli su omraženog studentskog šezdesetosmaškog pokreta. Oni su tada konzervativnom mejnstrimu objavili rat.

Pa i nešto kasnije, kulturni jaz između dva tabora bio je dublji nego stvarna, sadržajna razlika u pozicijama. I još uvek ima simpatizera, članova i zvaničnika stranke koji u poslanicima one druge strane vide neku vrstu neprijatelja broj jedan. Samo što za razliku od prošlosti, to ne bi više trebalo da bude stvarna prepreka za saradnju. Upravo su Zeleni pod aktuelnim rukovodstvom Roberta Habeka i Analene Baerbok ukinuli mnoge nepotrebne barijere kako bi mogli da se približe konzervativcima.

Jens Turau, DW

Pitanje sadržaja

Ljudski gledano bi koalicija „Crnih“ (boja kojom se u Nemačkoj obično označavaju Demohrišćani) i Zelenih mogla dakle i da uspe. Komplikovanije je međutim pitanje koji sadržaji bi onda tu bili u prvom planu. Obema stranama je zajedničko zalaganje za solidne budžete, obe strane su zagovornice evropske ideje, a i u redovima Zelenih ima dosta pristalica transatlantske orijentacije.

Za verovatno najsporniju temu u bliskoj budućnosti – zaštitu klime – crno-zelena ekipa u vladi bi možda predstavljala veliku šansu. Više nego do sada, borba protiv izduvnih gasova mogla bi da se usadi u samo srce društva. U ovom trenutku preti opasnost da zaštita klime postane tema koja društvo isto toliko polarizuje kao što je to prethodno bio slučaj sa izbegličkim pitanjem. Desni populisti su protest protiv previše ograničenja zbog klimatskih promena već odavno proglasili za svoju temu, a Zelene označili kao svoje glavne neprijatelje. No, ukoliko razumnu politiku zaštite klime budu podržavali i konzervativci, onda bi ta borba izgubila na važnosti – u Nemačkoj, kao i u Austriji.

Problematična tema migracija

Mogući crno-zeleni savez u Nemačkoj imao posla dovoljno. Zeleni odavno nisu više samo stranka koja se bori isključivo za zaštitu životne sredine. Oni po pitanju migracija imaju sasvim drugačije mišljenje od CDU i CSU i žele da se pravo na azil interpretira što velikodušnije. Iako na vojne misije Bundesvera više ne gledaju u načelu sa skepsom, ni ta tema nije baš jednostavna kada je reč o razlikama između dve političke grupacije.

-pročitajte još: Alma Zadić: Od izbeglice iz BiH, do ministarke u Austriji

Ukoliko je verovati anketama, nemački Zeleni bi mogli da postanu jači nego austrijski. Oni se već više meseci stabilno drže na oko 20 odsto podrške birača i u nekakvoj koaliciji sa konzervativcima u Berlinu bili bi daleko ravnopravniji partner nego što su to Zeleni u Beču.

Možda bi najveći efekat takvog jednog saveza mogao da bude signal da se nešto pokreće. Do sada su se u Nemačkoj na kraju nekako uvek u koaliciji našli konzervativci i socijaldemokrate. I na kraju su uvek vladali prilično loše. Nemačka bi – kao i sada Austrija – s crno-zelenom koalicijom isprobala nešto novo, a pre svega bi ponovo pokazala bliskost sa sredinom biračkog tijela. Jer ta „biračka sredina“ se u Nemačkoj, pre svega u gradovima, odavno sastoji od starih konzervativnih, slojeva i zelenih miljea.

Možda bi se u tom slučaju konačno manje izveštavalo o onim ljutim ljudima sa rubova društva, a više o jezgru društva, koje odavno čeka da ljudi u Nemačkoj ponovno pronađu zajedničke naslove.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android