1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Balkanu nije dovoljan samo mir“

40:09

This browser does not support the video element.

28. decembar 2017.

Ko je najveći kočničar razvoja Bosne i Hercegovine, imaju li Hrvati pravo na treći entitet i treba li BiH da prizna Kosovo? To su pitanja na koja za DW odgovara bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling.

„Bosna i Hercegovina nije propala država, već se svako petlja u nju: susedi – Hrvatska, Srbija – ali i Rusija, Turska... Svi oni se mešaju u Bosnu i tako se ne može upravljati nijednom zemljom“, rekao je u intervjuu za DW bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling. Na pitanje „ko je glavni kočničar Dejtonskog sporazuma“, bivši visoki predstavnik u BiH odgovara: „Pre svega Republika Srpska s njenim predsednikom, gospodinom Dodikom, koji kaže: Mi moramo da preduzmemo svaki korak koji nas odvaja i čini nezavisnim od BiH, a Bosnu čini prevaziđenom. Ako je RS kao takva prisutna sa svojim predstavnikom u vrhu države, dakle u zajedničkom Predsedništvu, onda je jasno da tako nešto ne može da funkcioniše.“

Milorad Dodik, predsednik RSFoto: picture-alliance/dpa/F. Demir

Švarc-Šiling je kritikovao i međunarodnu zajednicu zbog toga što, smatra, izjave Milorada Dodika ne uzima ozbiljno: „Njihov rezon je – bitno je da nema rata i da Dodika možemo umiriti i onda je sve u redu. A to je potpuno pogrešno. Ako imate snagu koja radi protiv države, onda se ona mora odstraniti. I to legalnim metodama. Jer ovo što sad imamo je nelegalno.“

Dragan Čović, hrvatski član Predsedništva BiHFoto: DW/Z. Ljubas

Na pitanje šta je sa Hrvatima u BiH, odnosno zašto i oni ne bi mogli da imaju svoj entitet, nemački diplomata odgovara: „Herceg-Bosna je fikcija koju su kreirali Hrvati u BiH kao preduslov za stvaranje čisto hrvatskih teritorija. To je bio smisao svega. Dejton je to naravno sprečio. I čitav proces u Hagu vođen je zbog etničke ideologije jer su Hrvati tamo gde su bili većina, time što su izbacili druge narode, napravili čistu hrvatsku teritoriju. I to nema veze s tim šta smo dogovarali u Dejtonu. U Dejtonu nije bilo reči o trećem entitetu, niti je on trebalo da postoji.“

„Mir nije sve“

Govoreći o optužbama na račun bošnjačkog člana Predsednoštva BiH Bakira Izetbegovića da „sprovodi islamizaciju zemlje", Švarc-Šiling kaže: „Evropa se pobrinula da Bosna bude područje u koje će umarširati muslimanski ekstremisti, zato što je Evropa Bošnjake ostavila na cedilu. (...) Evropa je tada zakazala i dovela do najveće katastrofe nakon Drugog svetskog rata. Efekat toga prisutan je do dan danas. Naravno da to što Erdogan radi u BiH predstavlja opasnost, ali to se više ne može zaustaviti. I Srbi imaju dobre argumente i Rusiju na svojoj strani, mada su Rusi sada oprezniji jer sa Erdoganom iz drugih razloga ne žele da prekidaju odnose.“

Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsedništva BiHFoto: DW

Komentarišući Izetbegovićevu izjavu datu u intervjuu za DW po kojoj je on spreman na rat ukoliko Dodik otcepi RS od BiH, Švarc-Šiling kaže:To su velike reči, ne bi ih trebalo uzimati u usta. Ali nije ni rešenje misliti kako je mir sve, bez obzira na svu nepravdu. Zbog toga ništa ne funkcioniše. Ljudi su nesigurni. Boje se. Oni se danas boje od druge etničke grupe.“

Poruka Angeli Merkel

Švarc-Šiling ima mišljenje i o Izetbegovićevoj izjavi da se nada da će BiH priznati Kosovo: „Izvinjavam se, ali on je rekao pametnu stvar. Kosovo je odavno trebalo da bude priznato. Od 27 zemalja-članica EU samo pet nije priznalo Kosovo. I zbog tih pet zemalja EU nije u stanju da vodi jasnu politiku prema Srbiji, kada je u pitanju Kosovo.To je sramota. Zašto tih pet zemalja nije priznalo Kosovo? Isključivo iz unutrašnjih političkih razloga. Španija zbog Katalonije i slično. Stoga je apsolutni egoizam što se tih pet nacija isprečilo protiv objektivno neophodnih radnji. Tako EU nikada neće moći dobiti bitku – u ovom slučaju za demokratiju.“

I za kraj, poruka Kristijana Švarca Šilinga za Angelu Merkel: „Da sedne sa (francuskim predsednikom Emanuelom) Makronom i da mu kaže: moramo da napravimo jasan program da u narednih pet godina dođe do tranzicije zemalja Zapadnog Balkana u pravcu EU. Oni to ne smeju da urade tako što će prvo da pomognu jednoj, pa onda drugoj zemlji, a onda da ih puste da jedni s drugima sede i da se svađaju. (...) Ne verujem da će Evropska komisija biti u stanju da preduzme neophodne mere. To može da uradi samo evropski motor, Nemačka i Francuska. I samo ako kažu: Mi nećemo na Balkanu samo mir, već od Balkana želimo da napravimo demokratskog, evropskog partnera. A to možemo samo ako naše zahteve potpuno jasno formulišemo i ako se pobrinemo za to da se sve što se ne ispoštuje - sankcioniše.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi