Berlin neće direktno u rat protiv Irana
2. mart 2026.
Berlin, Pariz i London kritikuju „nasumične i nesrazmerne“ raketne napade Irana na zemlje regiona.
Tako stoji u saopštenju koje su izdali kancelar Fridrih Merc, predsednik Emanuel Makron i premijer Kir Stramer, nakon iranskog odgovora na napade Sjedinjenih Država i Izraela.
„Preduzećemo neophodne mere da zaštitimo naše interese i saveznike u regionu“, dodaje se u saopštenju tri najveće evropske zemlje. Ako je neophodno, to će podrazumevati i „srazmerne vojne defanzivne mere kako bi se na izvoru uništila sposobnost Irana da lansira rakete i dronove“.
Upravo ta rečenica pokrenula je pitanje da li Nemačka, Francuska i Velika Britanija signaliziraju spremnost da se uključe u rat.
Nemačka „nema nameru“ da se uključi
Tabloid Bild spekuliše o mogućem dopremanju oružja i podseća da je Velika Britanija „defanzivno“ već uključena u rat s obzirom da su gađane njene baze na Kipru, članici EU.
Saopštenje je zbunilo i novinare koji su se dali u potragu za objašnjenjem. Agencija Rojters prenosi iz krugova nemačke Vlade da Nemačka „zadržava pravo da štiti svoje vojnike u regionu, ukoliko budu napadnuti“.
Slično kaže i šef diplomatije Johan Vadeful – ako budu napadnuti, nemački vojnici će se braniti, a ništa više od toga nije planirano.
Za razliku od Velike Britanije, koja je omogućila da udari na Iran kreću iz njenih vojnih baza, Nemačka takve baze u regionu nema, podsetio je Vadeful. „Nemamo dakle odgovarajuća vojna sredstva“, rekao je on za Dojčlandfunk, „i Savezna Republika definitivno nema nameru da se na neki način uključi.“
Kancelar Merc inače u utorak (3. mart) u Vašingtonu vodi razgovore sa Donaldom Trampom. Očekuje se da će stanje na Bliskom istoku zaseniti prethodno najvažniju temu, rat u Ukrajini.
Nepotvrđene informacije iz Izraela
Prethodno su se nagađanja o nemačkom „priključivanju američko-izraelskoj kampanji“ čula i iz Izraela. Tamo je Izraelski vojni radio preneo da izvori iz nemačkog Ministarstva spoljnih poslova i parlamenta već govore o „pripremama“ za ulazak u sukob.
Taj izveštaj nemačka ambasada u Izraelu nije javno komentarisala.
Izrael i SAD su u subotu (28. februar) otpočeli masovne napade na Iran i u prvom talasu bombardovanja ubili vrhovnog vođu Alija Hamneija i više visokih oficira i zvaničnika.
Iran je na to odgovorio žestokim udarima na američke vojne baze širom Bliskog istoka i bombardovanjem Izraela.