BiH: Popis stanovništva kao politički obračun
28. avgust 2008.Niko u Bosni i Hercegovini ne negira da je popis stanovništva neophodan. Reč je o svojevrsnom knjigovodstvu države potrebnom za vođenje ekonomske i socijalne politke.
Visoki predstavnik Miroslav Lajčak smatra da bi nedostatak političke volje za sprovođenje popisa 2011. godine bio veliki poraz za BiH, koja bi se u tom slučaju našla van svetske baze podataka.
"BiH ne bi bila u statistikama Ujedinjenih naroda, a ja ne bih mogao da predstavim podatke potrebne Evropskoj uniji kako bi ona planirala podršku BiH i kako bi uključila ovu zemlju u svoje programe."
Može li BiH na vreme obaviti pripreme za popis 2011. godine? Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kaže da sve zavisi od političke volje.
"U normalnim uslovima pripreme za popis traju 3 do 5 godina. Teško je reći da li se pripreme mogu obaviti do 2011. godine jer nije doneta politička odluka. Međutim, moguće je izvršiti pripreme i u kraćem periodu, ali to zavisi od angažmana svih, od lokalnog, preko entitetskog pa do državnog nivoa."
Popis stanovništva samo u RS "najgore rešenje"
Za političare u BiH nije sporno samo vreme održavanja popisa, već i pitanja u okviru popisa na koja bi građani odgovarali. Prema evropskim standardima nije neophodno da popis pruži etničku ili versku sliku , ali te su činjenice u slučaju BiH važne i u političkom i u psihološkom smislu.
"Na delu imamo pokušaj vlasti RS da se na osnovu nove realnosti poništi odluka prema kojoj se nacionalna ravnopravnost u institucijama vlasti uspostavlja na osnovu rezultata popisa iz 91. godine", procenjuje analitičar Emir Habul.
"S druge strane, bošnjački političari nastoje da sačuvaju odnose iz 91. godine kao neku nadu i osnovu na kojoj je moguća demografska obnova BiH. Najgora bi opcija bila da Milorad Dodik sprovede popis samo na prostoru Republike Srpske. Takav popis ne bi bio relevantan u međunarodnim okvirima, a poslužio bi samo u političke svrhe."
"Bila bi to jako loša politička poruka i uvod u dodatnu etapu posrbljivanja Republike Srpske. Pripadnici ostalih naroda u tom slučaju bili bi tek simbolično zastupljeni u javnim poslovima i to bi bio dalji korak u pravcu deljenja BiH."
"Demografska slika se ne može ulepšati"
Habul takođe smatra da bošnjački argumenti, prema kojima popis ne treba sprovoditi do završetka povratka izbeglica i prognanih, nisu realni.
"Na žalost, priča o povratku u BiH je završena. Ko se vratio, vratio se i tu političari nemaju šta sebi da pripišu u zasluge. S popisom ili bez njega, demografska slika BiH ne može se ulepšati. Popis nam treba i on se mora sprovesti kad-tad."
Lideri bošnjačkih političkih partija smatraju da bi se popisom stanovništva bez prethodne realizacije povratka prognanih legalizovalo etničko čišćenje. Zato se zalažu za popis u čijem se upitniku građani ne bi pitali za veru i naciju.
Analitičari, međutim, tvrde da je popis stanovništva neophodan i da koncept nacionalne ravnopravnosti treba osigurati ustavnom reformom kako bi pripadnici konstitutivnih naroda bili adekvatno zastupljeni na svim nivoima vlasti.