U borbi za vlast između venecuelanskog predsednika Madura i šefa opozicije Guaida ne nazire se rešenje. Za to vreme, humanitarna pomoć koju je najavila opozicija, ne može da uđe u Venecuelu.
Foto: REUTERS
Oglas
Hoze Kvintero postavio je svoju malu tezgu odmah iza graničnog prelaza između Venecuele i Kolumbije. Parče tkanine mu služi kao zaštita od jakog, tropskog sunca. On je jedan od hiljada Venecuelanaca koji svakoga dana prelaze preko svetski poznatog graničnog mosta Simona Bolivara, jer rade u kolumbijskom gradu Kukuta, na drugoj strani. Tamo zarađuju kolumbijske pezose, koji su im, zbog hiperinflacije u Venecueli, dobrodošli.
„Bilo bi mi drago da, ne samo Kolumbija, već i druge zemlje, pomognu Venecueli“, kaže Kintero za DW. „Pomoć nam je hitno potrebna zbog toga što predsednik Nikolas Maduro loše upravlja zemljom.“
Blokirani granični prelaz
Isporuke humanitarne pomoći koje je najavila venecuelanska opozicija, glavna je tema u Kukuti. Samoproglašeni prelazni predsednik i lider opozicije Huan Guaido najavio je te olakšice kao deo svog plana i proglasio ih prioritetom.
Ljudi prelaze most-granicu između Venecuele i KolumbijeFoto: DW/T. Käufer
Interesovanje medija u Kukuti je ogromno. Kolumbijske i strane TV-ekipe tu su sa kamerama, ali nijedan kamion ne prelazi preko mosta sa paketima pomoći. Naprotiv: Kolumbijska agencija za migracije objavila je u utorak slike koje pokazuju jedan kontejner i jednu cisternu koji su blokirali trake.
Granični prelaz, koji je završen u 2016. godini i koji je prilično koštao, još nije u funkciji. Stalna diplomatska kriza između dveju zemalja do sada onemogućava da bude pušten u rad.
Predsednik Venecuele, socijalista Nikolas Maduro, odbacio je najavljenu pomoć. „Mi nismo prosjaci“, rekao je Maduro. Umesto toga, on je uputio oštre kritike na račun SAD: „Ako Sjedinjene Države žele da pomognu svojoj zemlji, one bi trebalo da ukinu sankcije i deblokiraju banke“.
Nevladine organizacije uključene u akciju, kao što je Crveni krst, uzdržane su, i žele da preuzmu organizaciju pomoći samo pod uslovom da postoji sporazum između zaraćenih strana. Venecuelanska biskupska konferencija pozvala je vladu da izda potrebne dozvole. Venecuelanski Karitas, koji je u prošlosti izveštavao o dramatičnoj neuhranjenosti venecuelanske dece, trebalo bi da, pored Crvenog krsta i drugih nevladinih organizacija, preuzme raspodelu pomoći – ako ona ikada stigne u Venecuelu.
Guaido se sastaje sa lokalnim političarima
Ipak, trenutno to ne deluje realno. Huan Guaido, koji, kao i cela opozicija, zbog kontroverzne izborne pobede 2018. godine ne priznaje Madurov drugi mandat koji je počeo u januaru, pokušava da koordinira pomoć i traži razgovore s lokalnim gradonačelnicima.
Blokada na graničnom prelazuFoto: Getty Images/AFP
Ali Guaidu je, koga su u međuvremenu priznale Sjedinjene Države, brojne latinoameričke i evropske zemlje – uključujući i Nemačku – potrebna je podrška snaga bezbednosti za sprovođenje tog plana. Ali to još nije slučaj: kontejner i cisterna na prelazu jasno pokazuju da je duga Madurova ruka još uvek dopire do granice s Kolumbijom.
Izveštaji o mogućoj humanitarnoj pomoći ulilo je nadu mnogim Venecuelancima. Neki su se tokom dana okupljali na zatvorenom graničnom prelazu. Zbog toga je Kristijan Kruger, šef kolumbijske Službe za migracije, morao da naglasi da pomoć neće biti distribuirana na teritoriji Kolumbije, već samo u Venecueli. Očigledno, vlasti u Kukuti, u slučaju da se tu ipak bude delila pomoć, strahuju od navale siromašnih ljudi iz Venecuele.
Borba za vlast u Venecueli
Sve više evropskih država priznaje Huana Guaida kao predsednika Venecuele, danas je to učinila i Nemačka. Ali i izabrani predsednik Nikolas Maduro ima podršku - i u zemlji i inostranstvu. Politička napetost raste.
Foto: picture-alliance/dpa/sincepto/R. Hernandez
Huan Guaido
Da li je on novi moćni čovek Venecuele? Huan Guaido, kojem je samo 35 godina, a već je predsednik Nacionalne skupštine Venecuele, želi da povede zemlju u novu budućnost. 23. januara se proglasio privremenim predsednikom Venecuele - više nego oštar izazov za izabranog aktuelnog predsednika Nikolása Madura.
Foto: picture-alliance/dpa/sincepto/R. Hernandez
Borba za poziciju
Sam Maduro je u nedelju jasno rekao da ne želi da raspiše nove izbore, mada to mnogi zahtevaju. No on se suočava sa sve jačom opozicijom čiji predstavnici mu prebacuju da je odgovoran za propast privrede. Tako se stanovništvo suočava sa inflacijom koja prelazi milion posto. Osim toga opozicija ga optužuje da sve više upotrebljava nasilje.
Foto: Reuters/M. Quintero
Maduro nije sam
Ipak Maduro i dalje ima veliki broj ljudi na svojoj strani. Oni veruju da se samo sa njim mogući socijalna pravda i jednake šanse za sve. Njihov znak prepoznavanja je crvena boja, boja socijalizma. Mase ljudi u crvenom signalizuju Maduru da nije sam.
Foto: Getty Images/AFP/Y. Cortez
I opozicija je brojna
No i Guaido se može osloniti na svoje pristalice. Za razliku od Madurovih pristalica oni ne koriste simboličnu boju, već crveno-plavo-žutu zastavu Venecuele. Poruka koju time šalju: Njih zanima zemlja, a ne političko učenje.
Foto: Getty Images/AFP/F. Parra
Jedan oficir zauzima poziciju
I delovi vojske se okreću protiv Madura. Hoze Luis Silva, vojni ataše Venecuele u Vašingtonu, se otvoreno stavio na stranu Guaida. "On je jedini zakoniti predsednik", rekao je ovaj oficir - a Vašington to rado sluša.
Foto: Reuters/J. Roberts
Moć države
Ipak, snage bezbednosti su još uvek na Madurovoj strani. One odlučno deluju protiv demonstranata i neki od njih se ne ustežu od upotrebe nasilja. U uličnim borbama je ubijeno više civila.
Foto: Reuters/M. Quintero
SAD su priznale Guaida i traže svrgavnje Madura
Zamenik američkog predsednika Majk Pens je pozvao na svrgavanje Madura, a sam predsednik Tramp je rekao da je i vojna intervencija u Venecueli jedna od opcija. "Došlo je vreme da se Madurova diktatura okonča jednom za svagda", rekao je Pens na Floridi pred više stotina okupljenih stanovnika Venecuele koji žive u egzilu.
Foto: picture-alliance/AP/B. Anderson
Nemačka priznala Guaida
Nemačka, Francuska, Španija, Velika Britanija, Švedska i Austrija su priznale Guaida za privremenog predsednika Venecuele. Prethodno je šest zemalja EU postavilo Maduru ultimatum (koji je istekao) da raspiše nove predsedničke izbore. Maduro je to odbio. Prethodno se i Evropski parlament izjasnio da priznaje Guaidoa za privremenog predsednika.
Foto: European Union/EP
Planska privreda
Glavni razlog za proteste: Ekonomija nekada bogate zemlje je poslednjih godina sve više slabila. Zbog niskih cena nafte u državnu kasu se sliva sve manje novca. Kupovna moć se topi zbog inflacije. Posledica: prazne police skoro svuda. Zbog toga su hiljade stanovnika Venecuele otišli u inostranstvo.
Foto: picture-alliance/dpa/A. Vautierle Pictorium
SOS Venecuela
Ova porodica je - kao i brojni drugi stanovnici Venecuele - pobegla u Brazil. Nakon što im je tamo priznat status izbeglica porodica je sada na putu za grad Boa Vista. Sa "SOS Venecuela" apeuje na Brazilce da pomognu Venecueli.
Foto: Reuters/N.Doce
Ne ignoriši!
Ovi demonstranti zahtevaju od svojih sunarodnika da se još jasnije nego do sada angažuju protiv Madura. "Ne ignoriši i ne budi ravnodušan", stoji na ovom plakatu. "Sa tvojom lenošću nećemo poraziti diktaturu".
Foto: Getty Images/AFP/F. Parra
Odmeravanje snaga
Ova mlada demonstrantkinja koja podržava Guaidoa na vratu nosi natpis "Fuerza" (Snaga). No odlučnost pokazuje i suprotna strana. Zemlja se nalazi pred možda finalnom odmeravanju snaga. Sam Maduro je upozorio da ne isključuje mogućnost građanskog rata.