1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Borba protiv sekte Sajentolodži

23. februar 2013.

"Kult vođe i gospodara uma " - to kritičari prebacuju sekti Sajentolodži u Nemačkoj. Ured za zaštitu ustavnog poretka posmatra rad sekte - ali ona još uvek nije zabranjena.

Berlin, GERMANY: Workers ready lettering on a building housing the 'Scientology Kirche e. V.', the German branch of Los Angeles-based Church of Scientology, in Berlin 08 January 2007. The house will be inagurated on 13 January 2006. AFP PHOTO JOHN MACDOUGALL (Photo credit should read MACDOUGALL/AFP/Getty Images)
Zentrum der Scientology Sekte in Berlin CharlottenburgFoto: AFP/Getty Images

Bivša oponumoćenica Hamburškog senata za pitanja sekti, Ursula Kaberta, najpoznatija je protivnica sekte Sajentolodži u hanzeatskom gradu. Nedavno je podnela ostavku, što samo pokazuje koliko je teško boriti se protiv te sekte i njenih struktura.

Ursula Kaberta je dve decenije informisala o radu organizacije, ali i savetovala ljude koji su hteli da istupe iz nje. Sajentolodži nije problem pojedinih žrtava, ističe Ursula Kaberta: "Ta sekta je pretnja po unutrašnju bezbednost Nemačke. Sajentolodži nije religija, već totalitarna organizacija sa kultom vođe i gospodara uma".

Ursula KabertaFoto: picture-alliance/ dpa

I hamburški Senat je iz finansijskih razloga 2010. ukinuo radnu grupu i preneo savetodavni rad na Ured za zaštitu ustavnog poretka. Kaberta je mogla još samo da radi na informisanju građana, ali s obzirom da nije imala političku podršku, odustala je i od toga.

Sajentolodži pod prismotrom

Sekta samu sebe naziva religijom. Jirg Štetler, portparol organizacije, zove je "idealističkim udruženjem" i naglašava: "U Nemačkoj je prvi klub pripadnika sekte Sajentolodži ustanovljen 1972. Postojalo je osam crkava i deset misija."

Crkve same organizuju svoje interne aktivnosti. Finansiraju se iz priloga svojih članova i donacija.

Manfred Napjerala iz hamburškog Ureda za zaštitu ustavnog poretka kaže da je to samo bezazlena spoljašnjost. Sajentolodži teži bogatstvu, moći i uticaju. Oni koji su napustili sektu i kritičari govore o neverovatnom psihičkom pritisku na članove, kako bi se potpuno posvetili crkvi. Organizacija hoće da utiče na "ključne ljude u politici, medijima i privredi, i da ih kontroliše".

Sajentolodži nije zabranjen

Godine 1997. je na Konferenciji ministara unutrašnjih poslova odlučeno da Ured za zaštitu ustavnog poretka prati rad te organizacije - i to s pravom kako je 2008. potvrdio Viši upravni sud u Minsteru. Sudije su tada ustanovile da Sajentolodži teži takvom društvenom poretku, koje isključuje ili ograničava osnovne vrednosti poput dostojanstva čoveka.

Jirg ŠtetlerFoto: Jürg Stettler

Sajentolodži u Nemačkoj nije zabranjen. Ali procesi, izveštaji i javno informisanje doveli su do pada popularnosti te sekte, kaže Napjerala: "Kada se Sajentolodži ne bi tako kritički posmatrao i kada bi popustila kontrola od strane Ureda za zaštitu ustavnog poretka, ta sekta bi postala ponovo aktivnija i mogla bi brže da se širi".

I Ursula Kaberta smatra da je važno angažovanje protiv članova te sekte: "To je organizacija koja je preživela mnoge krizne periode. Ako se ne bi budno pratio njen rad, vrlo brzo bi se oporavila".

Autorke: Rejčel Bajg / Ivana Ivanović

Odg. urednica: Željka Telišman