O boravku Branimira Glavaša u Bosni i Hercegovini u sredu (15.11.) nije bilo zvaničnih informacija, mada je Glavaš na svom Fejsbuk profilu objavio status da je napustio Hrvatsku i otišao u BiH. „Za svaki slučaj. Što je budali i sucu u glavi nikada se ne zna“, napisao je Glavaš.

General-bojnik Hrvatske vojske očigledno nije hteo da u Hrvatskoj čeka pravosnažnu presudu Županijskog suda u Zagrebu, gde je u slučajevima „Selotejp“ i „Garaža“ za ratni zločin nad Srbima u Osijeku 1991. nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora.

Nešić može da traži Glavaša u Drinovcima

Ministar bezbednosti BiH Nenad Nešić rekao je da će policija proveriti okolnosti pod kojima Glavaš boravi u BiH, nakon čega je moguće preduzimanje „određenih mera“. Nešić je novinarima kazao da nije dobio nikakvu zvaničnu informaciju o Glavaševom dolasku u BiH, ali je posle medijskih izveštaja od Granične službe zatražio proveru, kao i informaciju o tome gde se Glavaš trenutno nalazi.

Glavaš se, međutim, potrudio da olakša posao ministru Nešiću tako što je na Fejsbuku napisao da se nalazi u Drinovcima, u hercegovačkoj opštini Grude. Takođe je obznanio da više ne želi da živi u Hrvatskoj i da nema nameru da odslužiti „ni jedan dan u zatvoru“.

Branimir Glavaš je i ranije bežao u BiH

Glavaš je državljanin Hrvatske i BiH. Na državljanstvo BiH pozvao se i 2009. kada je u tu zemlju pobegao pre izricanja presude po optužnici za ratne zločine u Osijeku kada je osuđen na 10 godina zatvora. Nakon što je ta prva osuđujuća presuda postala pravosnažna, Hrvatska je od BiH tražila da Glavaš tamo izdržava zatvorsku kaznu.

Hrvatska radio-televizija podseća da je Sud BiH Glavašu potvrdio kaznu od osam godina zatvora koju je izdržavao u zatvorima u Zenici i Mostaru. Pušten je 2015. nakon što je Ustavni sud Hrvatske ukinuo osuđujuću presudu. Bude li Glavaš ponovo pravosnažno osuđen i odluči li ostati u BiH, Hrvatska ponovo može tražiti da Glavaš izdržava kaznu u BiH, piše na portalu HRT-a.

Sporazum o izručenju samo je „mrtvo slovo na papiru“

No, Hrvatska može od BiH i da traži izručenje Branimira Glavaša, pojašnjava za DW sarajevski advokat Asim Crnalić. „Hrvatska i BiH su 2012. potpisale međudržavni sporazum o izručenju kako bi se stalo u kraj osobama sa dvojnim državljanstvom koje u drugu zemlju beže od krivičnog progona“, kaže Crnalić.

On, međutim, napominje da se relizacija tog sporazuma u praksi ne sprovodi kako je očekivano i da se pri izručenju uvek gleda na reciprocitet. „To je pitanje ravnopravnog odnosa među državama u pogledu ekstradicije, a Hrvatska ne izručuje BiH svoje državljane koji imaju i državljanstvo BiH“, pojašnjava Crnalić.

BiH neće izručiti Glavaša Hrvatskoj?

Međudržavnim ugovorom predviđeno je i izručenje vlastitih državljana ako su ispunjeni određeni uslovi. Između ostalog, ako se radi o krivičnim delima organizovanog kriminala, korupcije ili pranja novca, ali njegove primene, barem, kada su u pitanju poznatiji „begunci“ do sada nije bilo.

Sarajevski advokat podseća na slučaj bivšeg člana Predsedništva BiH Ante Jelavića koji je posle izricanja presude pobegao u Hrvatsku. On nikada nije izručen BiH, uprkos zahtevima. Isto se prema BiH ponaša i Srbija, kaže Crnalić, navodeći primer generala Vojske Republike Srpske i ratnog zločinca Novaka Đukića koji je, nakon pravosnažne presude u BiH, utočište našao u Srbiji.

Mamić, Jelavić i ostali...

„BiH i Hrvatska, kao i BiH i Srbija, imaju sporazume o izručenjima koji se odnose na pravnu pomoć u krivičnim stvarima i na temelju tih sporazuma izručenja su moguća, no u praksi se to uglavnom ne sprovodi“, kaže sagovornik DW. „Gospodin Glavaš je nepravosnažno osuđen u Hrvatskoj, gde je i počinio dela za koja ga sud tereti, ali ako je došao u BiH, onda ga BiH štiti kao svog državljanina, a to se odnosi i na druge poznate primere“, kaže Crnalić.

Među najpoznatijim „beguncima“ iz Hrvatske koji su iskoristili dvojno državljanstvo kako bi izbegli krivični progon je bivši izvršni potpredsjednik fudbalskog kluba Dinamo iz Zagreba Zdravko Mamić. On je u Hrvatskoj pravosnažno osuđen na šest i po godina zatvora, a utočište je našao u Hercegovini. Vlasti u BiH su 2018. odbile hrvatski zahtev za njegovo izručenje.

Zloupotreba dvojnog državljanstva kao „dvosmjerni proces"

I Mamić i Glavaš su rođeni u Hrvatskoj, a državljanstvo BiH su dobili na osnovu porekla, budući da su im roditelji rođeni u BiH. Da je reč o „dvosmernom procesu“, potvrđuje i već pomenuti slučaj Ante Jelavića. Bivši član Predsedništva BiH osuđen je zbog kriminala u nekadašnjoj Hercegovačkoj banci. Pobegao u Hrvatsku koja je 2017. odbila da ga izruči a BiH.  

U BiH se sklonio i hrvatski preduzetnik Miroslav Kutle protiv kojeg su u Hrvatskoj pokrenuti postupci zbog zloupotreba u privatizaciji, a Jutarnji list podseća kako on iz sigurnosti svog novog doma u Širokom Brijegu čeka zastare predmeta koji ga terete za malverzacije. BiH ga nije izručila Hrvatskoj.

Dvojno državljanstvo kao mač sa dve oštrice

Jedan od primera je i slučaj sutkinje Lejle Fazlagić koja je u BiH osumnjičena za protivzakonitu preprodaju nekretnina. I ona je bekstvom u Hrvatsku izbegla suđenje iskoristivši dvojno državljanstvo. Hrvatski sud dopustio je izručenje, ali Ministarstvo pravde nije donelo odgovarajuće rešenje o izručenju BiH.

Branimir Glavaš bio je jedna od ključnih figura Domovinskog rata i politički akter u Hrvatskoj tokom niza godina, ali je njegova karijera obeležena kontroverzama. I njegov slučaj pokazuje da dvojno državljanstvo može biti „mač sa dvije oštrice“ – instrument dodatnih mogućnosti i prava, ali i izbegavanja krivične odgovornosti.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.