1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Crkva ne odustaje: „Nedeljom se ne radi“

2. decembar 2009.

Nemački Ustavni sud je 1. decembra presudio. „Liberalno“ radno vreme prodavnica u Berlinu je neustavno i time podržao inicijativu hrišćanskih crkava da sveti dan - nedelju zaštite od „bludničke“ potrošačke groznice.

Nedeljom radnje u Nemačkoj ostaju zatvorene?
Nedeljom radnje u Nemačkoj ostaju zatvorene?Foto: dpa

Grad Berlin je 2006. godine doneo odluku o tome da prodavnice u ovom gradu mogu biti otvorene i nedeljom, kao i za vreme praznika. Takva odluka izazvala je negodovanje Protestantske i Katoličke crkve koje su tvrdile da to beskrupulozno narušava svetost nedelje i verskih praznika.

U Nemačkoj je radno vreme precizno regulisano Zakonom iz 1956. godine, koji je nalagao da radnje tokom nedelje mogu da budu otvorene do 18.30, a subotom do 14 h, sa izuzetkom prve subote u mesecu, poznatije kao „langer samstag“, ili „duga subota“, kada bi radnje bile otvorene do 18 časova. Ovaj Zakon je tokom prethodnih godina pretrpeo brojne promene usled tržišta i potrošača, ali i radničkih sindikata. Umesto „duge subote“ uveden je „dugi četvrtak“, radno vreme tokom nedelje produženo je do 20 h, a na kraju je, 2004. godine, uvedena i radna subota.

Ustavni sud je odlučio da je dalja liberalizacija radnog vremena u Nemačkoj apsolutno neprihvatljiva. Predsednik nemačkog Ustavnog suda sudija Hans–Jirgen Papir kaže da argumenti trgovaca nisu bili dovoljno ubedljivi:

„Ekonomski interes trgovaca, kao i interesi potrošača nisu dovoljan razlog da bi se radno vreme produžilo, ili da bi dozvolili da radnje rade nedeljom i praznicima.“

Vajmarski crkveni zakon je to još 1919. regulisao

Hrišćanske crkve su kao glavni argument navele član tzv. Vajmarskog crkvenog zakona iz 1919. godine u kome se kaže da nedelja ima poseban status da bi Nemcima obezbedila mir i da bi na taj sveti dan mogli da se odmore i posvete svom duhovnom životu.

Radnje u Berlinu će od sada raditi nedeljom samo ukoliko gradske vlasti odluče da je to od javnog interesa, ili ako se radi o posebnim događajima, kao što su ulični festivali ili godišnjice.

Crkva i sindikati odluku Ustavnog suda vide kao veliku pobedu za porodice i radnike. Ketrin Gering–Ekardt, koja se nalazi na čelu jedne organizacije protestanata, kaže da je ovakva odluka „hrišćanski dar za društvo“: „Ovo su sjajne vesti za preko 100.000 prodavaca u Berlinu.“

Odluka je "korak unazad"

Gradonačelnik Berlina Klaus Voverajt smatra da je ovakva odluka korak unazad i da nije u skladu sa modernim životnim stilom:


„Mi nikoga nismo na silu terali da otvori prodavnicu, ili da ide u šoping nedeljom! Da li treba da prihvatimo stvarnost koja je nesumnjivo promenjena, ili jednostavno treba da je ignorišemo?“

Direktor Trgovačke asocijacije Stefan Gert smatra da je ova odluka na neki način ipak kompromis:

„Smatram da je za Berlin kao turističku destinaciju ipak dobro to što će radnje ponekad biti otvorene i nedeljom. Trgovci ne žele da promene svetost nedelje koja je zaštićena Ustavom, pa će zbog toga nedeljom radnje otvarati tek nakon crkvene mise.

dpa/nm/nj