Ova godina je 550. od rođenja nemačkog slikara Albrehta Direra. On je bio jedna od ikona renesanse, i stekao je slavu još za života. Reč je o jednom od najznačajnijih nemačkih umetnika.
Oglas
Direr - superstar na putovanju
U Ahenu su izložena dela velikog nemačkog renesansnog slikara. Ta dela su posvećena jednom značajnom putovanju Albrehta Direra.
Foto: akg-images/picture-alliance
Ikona renesanse
Albreht Direr je najvažniji nemački predstavnik evropske renesanse. Bio jepoznat kao grafičar, slikar, matematičar i teoretirač umetnosti. Još za života je bio poznat u čitvoj Evropi. Njegova slava ni danas ne jenjava. Rado je slikao sebe - primer za to je ovaj "autoportret u krznenom ogrtaču".
Foto: akg-images/picture-alliance
Verskim motivima do slave
Na izmaku Srednjeg veka, slikanje verskih motia je bila gotovo jedina mogućnost da se nešto zaradi od umetnosti. Zahvaljujući njima, Direr je i stekao slavu. Između 1496. i 1498. je nastala njegova serija drvoreza "Apokalipsa". A bakrorez "Adam i Eva" koji je u Ahenu pozajmljen iz amsterdamskog Rajksmuzeja, i danas je svetski poznat.
Foto: Rijksmuseum Amsterdam
Zvezda na putovanju
Pre 500 godina, Direr je putovao Porajnjem do Holandije, i tamo otkrio nove motive. Na primer, ovu "Mladu devojku u holandskoj nošnji" (1521). Usput se zadržao i u Ahenu. Zato je muzej "Zirmont-Ludvig" u tom gradu i ootvorio izožbu "Direr je bio ovde. Jedno putovanje se pretvara u legendu" - koja se zatvara 24.10.2012.
Foto: ational Gallery of Art Washington DC
Vreme proučavanja sveta
Renesansu je obeležilo naučno iumetničko otkrivanje sveta. Tako je i Direr bio fasciniran jednim (verovatno punjenim) moržem kojeg je video uj provinciji Zelandu.. U opisu "glave morža" on navodi da je životinja imala dužinu od osam metara. Tu je malo preterao - morževi dostižu maksimalnu dužinu od 3,5 metra.
Foto: The Trustees of the British Museum
Svakodnevica umetnika na putovanju
"Pas kokji leži" pokazuje da se Direr na svom putovanju bavio i običnim, svakodnevnim, motivima. U Ahenu je izložen i Direrov dnevnik putovanja.
Foto: The Trustees of the British Museum
Čovek dospeva u središte
Umetnici evropske renesanse su čoveka postavili u središte svog sliiarskog interesovanja. "Feliks Hungeršperg" je grafika na kojoj je portret muškarca urađen veoma detaljno.
Foto: Albertina Vienna
Između religije i nauke
"Sveti Jeronim" (1521) meditira o smrti i biološkim procesima. Mnoge Direrove kolege su takođe prešle da crkvenih na zemaljske motive. U Ahenu se mogu videti i njihove slike.U umetnike koje je Direr sreo na putovanju spadaju i Lukas Kranah Stariji, Hans Holbajn i Jan Brojgel Stariji.
Foto: Leonard de Selva/Bridgeman Images
Moć novca
Naručivanje slika je dugo bilo privilegija plemstva. Ali, u Direrovo vreme je sve više imućnih građana moglo da plati izradu svojih portreta. Na ovoj "Slici jednog muškarca" se verovatno vidi Rodrigo Fernandes de Almada, sekretar portugalske trgovačke filijale u Antverpenu. Direrovo putovanje se pretvorilo u trijumfalan pohod i donelo mu je mnogo unosnih porudžbina.
Foto: Isabella Stewart Gardner Museum Boston
8 slika1 | 8
"Jahači apokalipse" Albrehta Direra spadaju u antologijska dela svetske umetnosti. Rođen 1471. a umro 1528, živeo je na prelazu iz kasnog Srednjeg veka u doba renesanse.
Bilo je to vreme velikih dsruštvenih previranja. Crkva i vera su gubile na značaju a umesto njih je u prvi plan izbila ljudska individua. Tako je bilo i u umetnosti. Dela Albrehta Direra svedoče o toj značajnoj promeni paradigme.
Putovanje kao inspiracija
Nirnberg, rodni grad Albrehta Direra, bio je u njegovo vreme značajan centar ekonomskog i kulturnog života. Tamo je majstor drvoreza i bakroreza još kao mlad postao poznat. U to vreme je bilo i velikih promena na umetničkom tržištu.
Direr je veoma dobro zarađivao, jer je imao carsku penziju, ali je i uspešno prodavao svoje slike. Vrto brzo je postao superstar evropske umetničke scene.
Izučio je zlatarski zanat, što mu je pomoglo da razvije izuzetne zanatske sposobnosti. Naučio je da obrađuje metalne površine i da pravi bakroreze koji su štampani u velikim tiražima i odlično se prodavali u Nemačkoj i širom Evrope. Na svim delima je ostavljao svoj monogram - to je bio znak kvaliteta ali i rani oblik "kopirajta".
Direrova velika strast su bila putovanja. Na putovanjima je nalazio motive svojih dela. Bio je i u stalnom kontaktu sa drugim umetnicima i učenjacima. Do danas je očuvan njegov dnevnik putovanja po Porajnju.
I on može da se vidi na izložbi otvorenoj u Ahenu pod nazivom: "Direr je bio ovde. Jedno putovanje se pretvorilo u legendu".