„Republika Srpska krenula je na put izlaska iz Bosne i Hercegovine, s kojeg nema povratka", izjavio je Milorad Dodik, nakon što je Ustavni sud BiH osporio delove Zakona o poljoprivrednom zemljištu u RS. „Mi ćemo to uraditi i neće nas zaustaviti ni Sjedinjene Američke Države ni bilo ko drugi, jer smatramo da je Deejtonski sporazum srušen, prije svega intervencijom međunarodnog faktora", rekao je Dodik.

Nakon što je u ovom slučaju ujedinio poziciju i opoziciju u RS, Dodik je postavio dva uslova za funkcionisanje državnih organa. Prvi je odlazak stranih sudija koji prema Dejtonskom sporazumu učestvuju u donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH. Drugi je preciziran nakon sastanka sa liderom Hrvatske demokratske zajednice BiH Draganom Čovićem i odnosi se na izmenu Izbornog zakona.

Profesor ustavnog prava i učesnik mirovnih pregovora u Dejtonu Kasim Trnka rekao je u izjavi za Radio Sarajevo.ba da je napad Dodika na Ustavni sud BiH „flagrantno kršenje Ustava, sa svim elementima državnog udara".

Ambasadori SAD, Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Italije (države Kvinte) u BiH pozvali su lidere RS na razgovor u Sarajevu, ali nakon kratkog susreta u zgradi Predsedništva BiH nije bilo izjava za medije. Ambasada SAD ranije je saopštila da poštovanje ustavnog poretka i ustavnih obveza nije diskreciono pravo, već obaveza u bilo kojoj evropskoj zemlji. Nakon Milorada Dodika, sa ambasadorima Kvinte su u Sarajevu u petak (14.2.) razgovarali i članovi Predsedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić. Džaferović i Komšić su kazali da neće pristati na političke ultimatume i blokadu rada državnih institucija.

Skretanje pažnje sa MAP-a u izbornoj godini

Milorad Dodik je i ranije kritikovao Ustavni sud BiH i pozivao na secesiju, podseća poltikolog iz Banjaluke Tanja Topić. „Bildanje nacionalnih mišića je posebno izraženo u izbornoj godini, a dobro dođe u trenutku kada treba skrenuti pažnju sa MAP-a (Membership Action Plan - Akcijski plan za članstvo u NATO)". Do aktuelne krize oko Ustavnog suda BiH Dodik je trpeo žestoke kritike opozicije zbog prihvatanja „Programa reformi" što je, prema tumačenju opozicije, aktiviralo MAP približavajući BiH NATO-u.

Novost je, kaže Tanja Topić, aktivniji angažman srpskih zvaničnika. „Briga za Srbe u susednim državama dobro se uklapa u političke agende srbijanskih zvaničnika, jer je i u Srbiji izborna godina. Tako su se izborni procesi posložili sa populističkim potezima koji su najbolji mamac za građane. U međuvremenu su pale i neke druge maske. Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija nas je ubjeđivao kako su kritički izvještaji o radu ove institucije pokušaji politike da ovu 'nezavisnu' instituciju stavi pod kontrolu, da bi sada naglašavao kako ga obavezuje odluka i politički stav iz RS-a".

VSTV je nezavisna institucija BiH koja imenuje sudije i uspostavlja etičke i profesionalne standarde u pravosuđu, a njen predsjednik Milan Tegeltija na udaru je kritika jer, umesto da poštuje odluke Ustavnog suda BiH, podržava Dodika u blokadi državnih institucija.

Populizam, ali šta ako...

Banjalučki novinar Dragan Bursać takođe veruje da su Dodikovi potezi „populistički". „No, ako u Dodikovim prijetnjama ima i zrna istine, onda to vodi RS u potpunu izolaciju, pa i katastrofu. Narod svakako bježi iz RS, a ovo je dodatni faktor nestabilnosti. Sasvim je moguće i da je Dodik posljednjim izjavama o secesiji i neprihvatanjem odluka Ustavnog suda BiH ustvari započeo predizbornu kampanju", kaže Bursać.

„Smatrati ponovno Dodikovo poigravanje sa stabilnošću BiH i izazivanje nove krize 'populizmom' bilo bi pojednostavljivanje i izbjegavanje suočavanja s problemom", kaže u komentaru za DW novinar BHRT-a Benjamin Butković. „Također, ovo nije državni udar, već najava državnog udara. Ako Dodik povuče sve političke predstavnike iz institucija BiH, a entitetske institucije proglasi 'državnim organima', to bi onda bio državni udar. Ali Dodik nije toliko naivan da bi krenuo u takvu avanturu. On govori, ali ne čini i upravo zbog takvog 'kukavičkog' ponašanja međunarodna zajednica, OHR (Ured visokog predstavnika), Kvinta i ostali, trpe njegove verbalne eskapade i uvrede. No, taj govor može izazvati veliku nesreću, jer od govora je krenuo i Radovan Karadžić, pa znamo kako je sve završilo", upozorava Butković.

Mirna disolucija BiH nije moguća

Novinar BHRT-a govori i o tome šta bi trebalo da učini međunarodna zajednica, odnosno NATO i Evropska unija (EU). „Mirna disolucija BiH nije moguća, pa bi najbolje rješenje bilo da NATO i EU stave BiH pod svoj 'kišobran', ma koliko ona bila nefunkcionalna, po istom scenariju kao u slučaju Crne Gore i Sjeverne Makedonije. To je jedini djelotvoran način da Dodik bude zaustavljen u ispunjavanju svog sna o nezavisnoj RS i da se prekine rusko vršljanje u ovom dijelu Evrope. Sve drugo su opcije sa vrlo neizvjesnim ishodom", zaključuje Butković.

U blokadi institucija BiH, Dodik se udružio sa predsednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Draganom Čovićem. Sociolog Slavo Kukić podseća da je Dodik, nakon susreta sa Čovićem u Istočnom Sarajevu, listu uslova za funkcionisanje državnih institucija proširio i na izmene Izbornog zakona. On smatra da Čović i Dodik mogu opstati na vlasti samo u uslovima krize.

„Riječ je i o razbijanju države i o pripremi glasača za lokalne izbore. Zbog negativnih efekata njihove vladavine sve je više nezadovoljnih, pa je nova kriza, novo talasanje oko Ustavnog suda i blokade institucija BiH, garancija i za novu nacionalnu homogenizaciju na kojoj se etno-nacionalna politika u BiH i zasniva. Zaustavljanje pravne države najsigurniji je put takve politike", kaže Kukić.

O BiH i Crnoj Gori i u Beogradu

Nova kriza oko Ustavnog suda BiH komentariše se i na društvenim mrežama. Politička komentatorka Ivana Marić tako je na svom Fejsbuk profilu primetila da u jeku „Dodikove borbe protiv stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH dolazi vijest da je predsjednik Evropskog suda za ljudska prava imenovao Njemicu Angeliku Nussberger za sutkinju Ustavnog suda BiH". „Ovu odluku je donio uz obaveznu prethodnu konsultaciju s Predsjedništvom BiH, koje je u ovom procesu 'ostalo nijemo', uključujući i Dodika", napisala je Ivana Marić pozivajući se na portal Klix.

O situaciji u BiH u svetlu nove krize oko Ustavnog suda i blokade državnih institucija, razgovaraće se i u Beogradu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao predsednicu RS Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i političke predstavnike Srba iz Crne Gore na sastanak u subotu (15.2.). Prema Tanjugovim informacijama, biće reči o situaciji u BiH i Crnoj Gori.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android