Duplo efikasnije solarne ćelije
8. decembar 2011.Budućnost energije za istraživača Andreasa Beta nalazi se na disku ne većem od glave čiode. Fizičar nam u njegovoj laboratoriji u Frajburgu pokazuje metalnu pločicu veličine kutije šibica, koju je uzeo iz proizvodnog pogona, i jednu, golim okom jedva vidljivu solarnu ćeliju na njoj. Standardne solarne ćelije koriste tek jedan deo talasa sunčeve svetlosti koji pretvaraju u energiju. Istraživačka grupa Andreasa Beta na institutu „Fraunhofer“ za solarne energetske sisteme, napravila ćeliju koja koristi čitav spektar svetlosti.
„Ilustrativan primer je duga. Ona sunčevu svetlost gradi u različitim bojama. U principu naše solarne ćelije podešavamo da koriste više boja i tako su efikasnije. To je osnovna ideja“, objašnjava Bet.
Prvi sloj ćelije koristi kratke, plave talase svetlosti, srednji sloj zelene, a poslednji, donji sloj duge, infracrvene talase: jedino se tako može dostići maksimalna delotvornost. „Za naš institut je važna prekretnica otkriće ovih troslojnih solarnih ćelija koji su po efikasnosti svetski rekorderi. Po prvi put smo mogli iskoristiti 41 odsto emitovane energije. Za to smo dugo i naporno radili“, kaže Bet.
Fokusirana svetlost
Dugo je već znanje frajburških naučnika osnova mnogo uspešnih visokotehnoloških preduzeća. Oni uglavnom proizvode solarne ćelije za napajanje električnom energijom komunikacionih satelita u svemiru. Više od 400 ne-vojnih satelita energijom se snabdeva kroz solarne ćelije.
Ipak, bio je potreban još jedan trik naučnika iz Frajburga da bi korišćenje svemirskih solarnih ćelija bilo efikasno i na Zemlji. Andreas Bet stavlja pločicu sa više solarnih ćelija u pravougaonu kutiju i preko nje jedan optički objektiv: „Trik je u tome da se sunčeva svetlost sa jednim objektivom koncentriše, a potom ta koncentrisana svetlost uperi na sasvim malu površinu.“
Objektiv koncentriše svetlost do faktora 500. Ta tehnologija mogla bi da udvostruči proizvodnju električne energije u odnosu na dosadašnje solarne ćelije, kaže Bet. U međuvremenu, već se grade solarne elektrane. U Španiji je prva, od 2007, priključena na mrežu i za sada snabdeva približno 100 domaćinstava. U drugim državama sličnih elektrana ima ukupno 13. Jedina njihova potreba je mnogo Sunca.
Autori: Rihard Fuks / Daniela Vranković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković