1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
MedijiNemačka

Eho jednog „nesrećno formulisanog“ pitanja

Dijana Roščić priredila izbor štampe
11. avgust 2026.

Pitanje Mihaela Martensa postavljeno Volodimiru Zelenskom u Beogradu izazvalo je buru na društvenim mrežama. Medijski eho u Nemačkoj je mali, a FAZ je izrazio žaljenje.

Mihael Martens
Mihael MartensFoto: Dimitar Ganev/DW

„Šta mi Evropljani možemo konkretno da učinimo kako bismo vam pomogli da ubijete više Rusa? Naravno, više ruskih vojnika?“ To je novinar nemačkog „Frankfurter algemajne cajtunga" (FAZ), Mihael Martens, pitao predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Beogradu, u subotu, 8. avgusta, na zajedničkoj konferenciji za štampu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Video-snimak Martensovog pitanja tokom vikenda se brzo proširio društvenim mrežama. Dok su pojedini hvalili dopisnika FAZ-a zbog „jasnih reči“, drugi su ga optuživali za govor mržnje ili za pristrasnost koja nije primerena novinaru.

Martens je nakon kritika na svom nalogu na mreži X napisao da je pitanje bilo aluzija na citat britanskog političara Vinstona Čerčila. Tadašnji britanski premijer Čerčil je odluku o podršci jugoslovenskom pokretu otpora u Drugom svetskom ratu navodno sveo na vojno pitanje: „Ko ubija najviše Nemaca i kako možemo da im pomognemo da ubiju još više?“

Ruska državna novinska agencija TASS prenela je izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, koja je, pozivajući se na činjenicu da je Martensov deda bio pripadnik komandnog štaba Vermahta, dopisnika FAZ-a nazvala „naslednim nacistom", prenosi Evangelistička pres služba (epd).

List „Velt", jedini od uglednih medija u Nemačkoj, prenosi vest agencije epd, u kojoj stoji da je „Frankfurter algemajne cajtung" (FAZ) izrazio žaljenje zbog pitanja svog dopisnika. Portparolka izdavačke kuće FAZ izjavila je, odgovarajući na upit epd-a, da je to pitanje bilo „nesrećno formulisano“.

FAZ će odgovoriti pravnim sredstvima

Martens se, kako je navedeno, osvrnuo na aktuelne rasprave vojnih stručnjaka koje se bave pitanjem „kako rusku vojsku dovesti u kadrovske teškoće kako bi Rusija bila podstaknuta na mirovne pregovore“. Portparolka izdavača naglasila je da stav FAZ-a nije da treba usmrtiti što veći broj ruskih vojnika. „FAZ se zalaže za međunarodnim pravom zagarantovano pravo Ukrajine na samoodbranu i za što skoriji završetak ruskog agresorskog rata“, rekla je ona za epd.

Portparolka FAZ-a navela je da su u vezi sa ovom konferencijom za novinare usledile klevete i pretnje upućene Martensu. „To je neprihvatljivo. Sloboda medija podrazumeva i pravo da se postavljaju pitanja, naročito na konferencijama za novinare.“ FAZ će, kako je istaknuto, na pretnje svojim zaposlenima odgovoriti pravnim sredstvima, prenosi „Velt".

 Nije mrzitelj Rusa

„Berliner cajtung" (BZ) u komentaru pita: „Kako je moguće da jedan nemački novinar i dugogodišnji urednik lista ‘Frankfurter algemajne cajtung’ pred celokupnom javnošću postavi ukrajinskom predsedniku takvo pitanje?“

„Da li to ima veze sa tim što je njegov deda, vojni sudija i oficir u Vrhovnoj komandi Vermahta, više puta sedeo za ručkom sa Adolfom Hitlerom? Nesvarena porodična istorija, zagušujuća nasledna krivica, koja konačno i neočekivano dobija priliku da se isprazni kroz samozvani pravednički gnev zbog ruskog agresorskog rata?“, piše Tomas Fasbender za BZ.

„Verovatno on nije mrzitelj Rusa, to mu nikako ne bih imputirao. Reč je o nečem sasvim drugom. Unuk, rođen 1973. godine, zna: slično hiljadama drugih, njegov deda je kažnjen previše blago, zapravo nikako. U Saveznoj Republici Nemačkoj postao je predsednik senata. Koliko je smrtnih presuda moj deda izrekao protiv uhvaćenih dezertera, ne znam, napisao je unuk pre dve godine. Njegov pogled u prošlost povezan je sa osećajem nepravedne blagosti, to ne sme da se ponovi.

Volodimir Zelenski i Aleksandar Vučić, beograd, 8. avgust 2026.Foto: Andrej Isakovic/AFP

Poziv na kaznu za Rusiju i Ruse zadovoljava tu neispunjenu potrebu za ispaštanjem sopstvene, kolektivne i, u Martensovom slučaju, porodične krivice. Frustracija pravdom iz sopstvene, nemačke istorije projektuje se na drugu, rusku istoriju", piše BZ.

„Martens nije usamljen slučaj", smatra autor i nastavlja: „Naša katastrofa je prisutna, bez obzira na to koliko je potisnuta ili relativizovana. Protivotrov je samoproklamovana, aktivirajuća moralna nadmoć, kao i bes i ogorčenje pred gresima trećih strana. Oni nas izvlače iz đavoljeg kruga sopstvenog stida, potisnute krivice. Svojim agresorskim ratom koji krši međunarodno pravo, Golijat protiv Davida, grub i bezobziran, Rusija pruža savršen povod. Putinov rat obećava rasterećenje kroz ogorčenje.

Time što Rusija u tolikoj meri postaje zločinac, ona vapi za kaznom koja je ušteđena našim precima. Kada Nemci na mreži viču ‘Putin u Hag’, traže reparacije i decenijsku izolaciju, oni prate (i) ovaj refleks. Još više kada žele mnogo mrtvih Rusa, pa makar to bili ‘samo’ ruski vojnici."

„Rusija treba da ispašta, i za sopstvenu krivicu, ali i za našu neokajanu u paketu. Možda drugačijim rečnikom, ali ne manje oštro, to zahtevaju i ‘jastrebovi’ među novinarima i političarima. Biti jednom na pravoj strani istorije, to podiže raspoloženje. Nakon više od osam decenija, Putin rehabilituje moralnu simetriju. Samo da nekom ne padne na pamet ideja da bismo mogli da mu budemo zahvalni za njegov rat“, piše „Berliner cajtung".

 *Ovaj izbor iz štampe sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na nemačkom jeziku i ne odražava nužno stavove redakcije.

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi
Preskoči sledeću sekciju Aktuelno na početnoj stranici

Aktuelno na početnoj stranici

Preskoči sledeću sekciju Ostale teme