EU: Ako prođu mere štednje računajte na novac
24. jun 2011.![](https://static.dw.com/image/6555717_800.webp)
Ovaj sastanak na vrhu EU verovatno će ostati upamćen kao „grčki“. Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, uprkos kasnim satima, delovao je veoma zadovoljno govoreći o naizgled sasvim novom doživljaju.
„Imam dugo iskustvo sa Evropskim savetom, ali sam danas prvi put doživeo tu vrstu angažovanja predsednika država i vlada u diskusiji o osetljivim temama kao što su nacionalno odlučivanje i nacionalna odgovornost“, rekao je Barozo.
U centru pažnje bila je dužnička kriza i njeno prevladavanje. Za sada najviše pogođena zemlja – Grčka – može da računa na novi paket pomoći u visini od 120 milijardi evra. Istina, novac će biti isplaćen samo ako grčki parlament iduće sedmice usvoji mere štednje koje predlaže vlada i Barozo je istakao: „Neophodna je reforma poreskog sistema, neophodna je privatizacija, ali mora biti jasno da je reč i o privrednom rastu. Taj predlog sam izneo nakon razgovora sa premijerom Papandreuom u kome je bilo reči o korišćenju fondova Evropske unije u Grčkoj za podsticanje konjunkture“.
Uspostaviti "trajni fond"
Hitna isplata nekoliko milijardi evra iz fondova za podsticanje privrednog razvoja trebalo bi da olakša situaciju u zemlji. Sinoć je dogovoreno i da se uspostavi trajni fond kako bi se poboljšala zaštita od budućih dužničkih kriza i o tome je predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej rekao: „Potvrdili smo odluku o uspostavljanju Evropskog mehanizma za stabilizaciju i stalnom kišobranu spasa. Naglasili smo značaj transparentnih provera poslovanja banaka. Primakli smo se usvajanju paketa zakona o boljoj kontroli privrede“.
Za Stabilizacioni mehanizam predviđeno je pola milijarde evra i on će od marta 2013. zameniti privremeni Fond, takozvani kišobran spasa u kome su sada sredstva povećana na 440 milijardi evra. Rompej je rekao: „Bolja koordinacija evropske politike velika je pouka dužničke krize u evrozoni, shvatanja da odluke jedne države pogađaju sve ostale i, pre svega, evro“.
Već uoči sednice postignuta je saglasnost da nema novca za Grčku ako ona ne sprovede neophodne reforme i tu ne postoji nikakav plan B, upozorio je luksemburški premijer i šef evrogrupe Žan Klod Junker. A austrijski kancelar Verner Fajman je naglasio: „Ako postoji zajednička valuta, onda postoje i zajedničke obaveze. Ali, te obaveze nisu bure bez dna u koje se sipa novac, nego postoje sasvim jasni uslovi za ispunjavanje tih obaveza“.
Autori: Dafne Gratvol, Nenad Briski
Odg. urednik: Jakov Leon