Evropljani luduju za oldtajmerima!
26. avgust 2009.
Utoliko je upotreba reči na mestu - i srpsko-nemački automobilski oldtajmeri oličavaju prošla vremena. Inače, u Nemačkoj je 55 odsto ljubitelja oldtajmera mlađe od 45 godina, 24 procenta su stariji od 55. Tih ljubitelja je čak 786.000 i veoma su organizovani – imaju gotovo dve hiljade klubova. Na poslovima oko oldtajmera platu zarađuje 25.000 ljudi – svaki ljubitelj oldtajmera, u proseku, na svog ljubimca godišnje troši 1.191 evro.
U Evropi je 700 muzeja oldtajmera, poseti ih godišnje 75 miliona radoznalaca, u Nemačkoj je više od stotinu takvih muzeja. O interesovanju za automobile koji oličavaju prošla vremena svedoči i tiraž specijalizovanih časopisa koji dostiže 20 miliona primeraka. Najzad, svaki stoti automobil u Evropi je oldtajmer.
Zašto su tako popularni?„Kada kupujem stari auto, ne kupujem samo njega, nego i istoriju i predistoriju“, kaže Klaus Kindel iz Mercedesa.
Cene variraju. Kindel brine o jednom od najskupljih oldtajmera o kome kaže: „Od ovog tipa Mercedesa napravljeno je samo pet komada u septembru 1939. godine. Ovaj je bio isporučen rumunskom kralju Karlu, trojica Mercedesovih vozača odvezla su ga iz Štutgarta u Bukurešt. Danas košta dva i po miliona evra“.
U principu, što stariji i očuvaniji – to skuplji. Inače, egzotičan posleratni oldtajmer može da se nađe za mnogo manje novca – recimo, ruska Volga iz 1967. za 3.200 evra, ili istočnonemački Vartburg iz 1964 za još manje - 2.100, ali zato Mercedes iz 1953. već košta 28 i po hiljada evra.
Duge liste čekanja
Među mnogobrojnim manje-više klasičnim nemačkim muzejima oldtajmera izdvaja se pre nekoliko godina otvoreni muzej Majlenverk, prvo u Berlinu, pa u Diseldorfu.
Tu je sve u vezi sa oldtajmerom na jednom mestu – prodaja, radionice u kojima se restauriraju ili servisiraju vozila. Tu se održavaju i razne priredbe u vezi sa oldtajmerima, a vlasnicima je u Berlinu na raspolaganju više od sto staklenih kabina. Tu su njihovi dragoceni automobili na sigurnom, a istovremeno posetioci mogu da ih razgledaju. Pošto je korist obostrana zakupnina je samo 135 evra godišnje i, naravno, postoji dugačka lista čekanja.
autor: Nenad Briski
odg. urednik: N. Jakovljević