Finci traže kauciju
16. septembar 2012.Rashladne uređaje za supermarkete proizvodi firma „Norpe“ u Finskoj. U proizvodnju se ulaže mnogo ručnog rada i svaki proizvod je unikat. Zaposleni su za taj posao u odnosu na evropska primanja dobro plaćeni. Po satu dobijaju 15 do 16 evra. Da li će i u budućnosti platu dobijati u evrima? Mišljenja zaposlenih su podeljena: „Dužnička kriza u južnim državama se odražava na raspoloženje građana. Neki misle da treba da izađemo iz evro-zone. Ipak, mislim da je većina za ostanak evra.“
Dobra dva sata putuje se trajektom između dva glavna grada severnih evro-država Estonije i Finske. One zajedno predstavljaju jaku ekonomsku jedinicu sa zdravim državnim budžetom. Helsinki od južnih zaduženih zemalja zahteva kao zalog čak i dužničke hartije. Tako je španska vlada morala da deponuje oko 800 miliona evra na finski konto kako bi mogla da dobije pomoć u visini od 1,2 milijarde evra. Taj način deponovanja kaucije, ministar za Evropu Aleksander Stub pravda kritičkim raspoloženjem među Fincima: „Osim toga to je i poruka da sve evro države moraju same da paze na svoje budžete. Finska to takođe čini, kao i Nemačka.“
Nemačka-najveće tržište
U kompaniji „Norpe“ upravo se utovaruju rashladni uređaji za izvoz u Nemačku. Mnogim nemačkim supermarketima neophodno je renoviranje. Kao rezultat toga, specijalizovana finska kompanija otvorila je ogromno tržište. Zbog otvorenih granica i zajedničke monete, finski menadžer Mati Virtanen Nemačku smatra domaćim tržištem: „Nemačka je trenutno naše najveće tržište u razvoju, a zajednička valuta nam pomaže na mnogo načina. Na primer, u kalkulisanju cenama, troškovima upravljanja i u bilansu radnog uspeha. Tako gledajući, reč je o dodatnoj vrednosti i mi smo srećni da sa Nemačkom imamo zajedničku monetu.“
Zahvaljujući tome što je osigurala da će joj dugovi od strane južnih zemalja u krizi biti vraćeni, Finska je postala ljubimac američkih rejting agencija. Tako Finska kod agencije „Mudis“ ima, kao i ranije, najbolju ocenu: trostruki najviši rejting (AAA).
Autori: Karl Harenbrok / Željka Bašić-Savić
Odg. urednica: Ivana Ivanović