1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Francuska: Borba za Jelisejsku palatu

22. april 2022.

Nakon burne TV debate predsedničkih kandidata, u Francuskoj je završena izborna kampanja. U nedelju pada odluka. Hoće li aktuelni predsednik Makron, kao što to ankete pokazuju, biti uspešniji od Marin Lepen?

Frankreich Saint-Denis | TV Debatte - Emmanuel Macron und Marine Le Pen
Foto: Ludovic Marin/REUTERS

Na kraju Emanuel Makron ima prilično dobru prednost – instituti za ispitivanje javnog mnjenja procenjuju da ima deset odsto glasova više od rivalke Marin Le Pen. Ali on i njegovi savetnici nemaju razloga za opuštanje. Gotovo trećina Francuza još uvek ne zna za koga će glasati. Borba za Jelisejsku palatu će se voditi do poslednjeg metra staze.

Debata nije odlučujuća

Poslednjih dana centralno pitanje je bilo hoće li nastup Marin Lepen u TV debati biti jednako loš kao 2017. godine. Ali, kao što je poslednjih godina izmenila svoj javni nastup, izgladila formulacije i doterala izgled, tako je i za ovaj TV duel bila bolje pripremljena.

Tokom skoro tri sata govorilo se o mnogim temama: od socijalne politike, penzione reforme, Rusije i rata u Ukrajini, do životne sredine i zabrane nošenja burki. Kao što je i bilo za očekivati, Makron je bio precizan i uvek iznova vešto je napadao Lepenovu. Optužio ju je da je zavisna od Rusije zbog finansijskih veza njene stranke sa ruskim donatorima.

Tumači se kao njena najveća slabost - veze sa RusijomFoto: Mikhail Klimentyev/AP/picture alliance

pročitajte: Makron pobedio u prvom krugu, ali prava trka tek počinje

Takođe je razotkrio i njene nejasne ideje kada je reč o ekološkoj politici. Lepenova recimo želi da se vetrenjače demontiraju zato što kvare pejzaž.

Ako je protiv obnovljivih izvora energije, odakle bi onda struja trebalo da se dobije, upitao je vidno iznervirani Makron. Kritikovao je i njene ideje za ograničavanje cena energije kao nepravedne i nepraktične.

A u potpunosti je poentirao kada je govorio o njenoj planiranoj zabrani nošenja marama: Francuska bi bila jedina zemlja u svetu koja bi htela da zabrani nošenje verskih simbola. To bi dovelo do građanskog rata, kazao je Makron.

Marin Lepen se pak fokusirala na svoje socijalne projekte, govorila je o porastu siromaštva u Francuskoj tokom Makronovog mandata i, pre svega, svima obećavala: penzionerima, radnicima sa malim primanjima, studentima i porodicama, da će kroz dobijanje pomoći ili smanjenje poreza imati više novca u džepu. To dobro prolazi kod mnogih Francuza koji su tokom ove kampanje kao glavnu brigu istakli kupovnu moć. Ko od birača još razmišlja da li je moguće finansirati sve te benificije?

Makron u Marelju, 16.04.2022Foto: Laurent Cipriani/AP Photo/picture alliance

Pobednik je na kraju bio Emanuel Makron, što je potvrdilo 59 odsto ispitanika, ali se svi posmatrači slažu da te debate nisu odlučujuće za ishod izbora. „To je neka vrsta mita“, objašnjava politološkinja Arijan Bogan sa Univerziteta Nortamberland i dodaje da je to „samo jedan od mnogih faktora“. Lepenova je 2017. izgubila, ne zbog svoje katastrofalne debate, već zato što se potvrdio utisak o njenoj nesposobnosti. Bernar Sananes iz instituta za ispitivanje javnog mnjenja Elabe dodaje da su oba kandidata pokazala veliku slabost: „Svaki drugi gledalac smatra da je Makron bio arogantan. A za polovinu njih Marin Lepen ostaje zastrašujuća“.

Borba za glasove Levice

Najveći problem Emanuela Makrona je njegov uspeh u slamanju tradicionalnih francuskih stranaka. Čak i pet godina kasnije, ni tradicionalni konzervativci, ni bivši socijalisti se nisu oporavili od tog udarca. U prvom krugu niko od njih nije ostvario dobar rezultat i sada su samo rezervoar glasova za drugi krug. U međuvremenu umetnici, sindikalisti i bivši predsednici Fransoa Oland i Nikola Sarkozi pozivaju ljude da glasaju za Emanuela Makrona. Ali oni iza sebe nemaju velike političke grupe.

Jedini rezervoar glasova vredan pomena, sa skoro 22 odsto, su glasači levičara Žana Lika Melanšona, koji je umalo uspeo da izbaci Le Penovu sa drugog mesta. Ali pristalicama takvog socijalizma je naročito teško da biraju između Makrona i Lepenove u drugom krugu. „Ni jedno, ni drugo“, stoji na plakatu studenata Sorbone u Parizu.

Mnogi mladi ne žele ni Makrona ni LepenFoto: picture alliance / abaca

Doduše Melanšon je poručio da „nema glasova za desnicu“ u drugom krugu, ali nije dao ni jednu direktnu preporuku, a njegove pristalice su rastrzane: donedavno je samo 33 odsto njih htelo da glasa za Makrona, dok je većina želela da bude uzdržana. Kristof Kastaner, šef Makronove poslaničke grupe u parlamentu, neodlučne je upozorio: „Ne napraviti izbor je poput igranja ruskog ruleta“.

I Marin Lepen i Emanuel Makron se bore za istu grupu birača, kaže Arijan Bogan. „Makron je napravio jasan pomak ulevo i to je ispravno, jer su konzervativci tako loše prošli.“ To se jasno vidi u penzijskoj reformi ili ekološkoj politici. „Ali odlučujući faktor će biti broj onih koji neće glasati i koji su uzdržani. I ne samo njihov kvantitet, već i kvalitet.“

Može li Makron, kada je o tim biračima reč, još jednom da poentira sa starom idejom „sanitarnog kordona“, kojom su desničarski ekstremisti prethodno bili isključeni iz vlade? Može li da se skupi dovoljno levičarskih birača koji će još jednom ipak glasati za Makrona? To su pitanja koja će biti presudna za ishod izbora u nedelju.

Le Pen pretnja za Evropu i NATO

Tek kada se pogleda iza društveno-političkih planova Marin Lepen, vidi se prava srž njenog programa Nacionalni savez (Rassemblement National). Tada postoje jasno da iza umerene fasade i dalje postoje radikalni desničarski ili barem desničarsko populistički planovi. Za Evropu bi njen izbor mogao da znači smrtni udarac: od ekonomske, preko migracione politike, pa sve do priznavanja evropskog prava, ona je sušta suprotnost postojećoj EU. Njeni planovi toliko odstupaju od preovlađujućeg konsenzusa, da bi Francuska kao druga po veličini zemlja članica, mogla da razbije Uniju.

Marin LepenFoto: Christophe Simon/AFP

I zajedničkoj politici prema Rusiji bi brzo mogao da dođe kraj. A vojne posledice po budućnost NATO bile bi dramatične – Francuska je jedina verodostojna vojna sila u Evropi. Ona nije protiv Evrope, ali želi promenjenu Evropu, objasnila je Le Penova u debati, u sredu uveče. „Evropa je kao kuća u vlasništvu zajednice“, odgovorio je Makron i dodao da ona ne može na svoju ruku da se preuređuje.

Francuski birači u nedelju uveče biraju između umerenog reformskog političara koji, bez obzira na teške okolnosti, može da se pohvali pristojnim rezultatima postignutim tokom prvog mandata. Njegove slabosti su arogancija i udaljenost od običnih građana. Na drugoj strani je političarka bez iskustva u vladi, koja Francusku želi da odvede u nacionalistički izolacionizam, čije su posledice nesagledive. "Faites vos jeux" – „Postavite Vaše opklade“, kaže u ovakvom trenutku tokom igranja ruleta krupije u kazinu.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.