Gde je crvena linija Kremlja?
3. septembar 2008."Nova era konfrontacije sa Rusijom", piše berlinski list Velt. Nova američka dominacija zadire u ruske imperijalističke instinkte i potencijale. Pritom, igrači zaboravljaju bolno naučena pravila u hladnom ratu, da budu oprezni jedni s drugima.
Svetski poredak jeste samo reč. Drama i tragedija predstoje svetskoj istoriji. Proširenje NATO-a do zidova Sankt Peterburga, možda još dalje do nepoznatog, bez obaziranja na crvenu liniju Kremlja, zatim kosovska kriza od rata do nezavisnosti 2008, stvorili su od Rusije ono što Zapad ne želi. Zapadna politika od 1990. bespotrebno je doprinela stvaranju ljute i ogorčene Rusije, piše Velt.
Frankfurter algemajne cajtung prenosi mišljenje bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera o stavu Zapada prema Rusiji. Šreder brani politiku Kremlja na Kavkazu, a kritikuje odnos Zapada prema Moskvi.
"Trenutno se nalazimo u spirali sukoba iz koje moramo što pre da izađemo", rekao je Šreder dodajući da su naoružavanje Gruzije, američki antiraketni štit i prenagljeno priznanje Kosova najveće greške. A krivce za konfrontaciju vidi pre svega u Vašingtonu, prenosi Frankfurter algemajne cajtung.
Google predstavio svoj internet pretraživač
Zidojče cajtung donosi tekst pod naslovom "Noćna mora guglera". Naime, kompanija Gugl (Google) pustila je u upotrebu sopstveni Internet pretraživač pod imenom Krom (Chrome). Taj program biće konkurent Majkrosoftovom "Internet eksploreru", koji ima tržišni udeo od 72 odsto. Gugl je obećao da će njegov proizvod biti brži, sigurniji i jednostavniji za pokretanje različitih aplikacija od Majkrosoftovog.
Međutim autor teksta upozorava da Internet ne omogućava slobodno informisanje, već nudi virtuelni utisak o dešavanjim u svetu, stvarajući svet prividne realnosti. Prilikom potrage za određenim terminima, Gugl rangira izbor ne po tome šta je objektivno važno u svetu, već ono što je napravljeno važnim. Znači, ne predstavlja se stvarnost, već izmanipulisana važnost, zaključuje Zidojče cajtung.
Najmanji autoportret na svetu
Arheolog Marko Gutjar tvrdi da je otkrio najmanji autoportret na svetu. Frankfurter algemajne cajtung objavljuje fotografiju prstena sa rubinom na kome je, kako tvrdi arheolog, predtsavnik kasne gotike Robert Kampin naslikao autoportret. Inače prsten na ženskoj ruci samo je deo cele slike "Portret jedne dame". Šest vekova sakriven autoportret veliki je samo nekoliko milimetara i predstavlja odraz bradatog muškarca.