1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Inflacija zvanično 6,1 odsto, ljudima se čini tri puta veća

20. jun 2023.

Prema jednoj studiji, inflacija koju percipiraju potrošači u Nemačkoj tri puta je veća od stope inflacije koja je stvarno utvrđena. Zbog čega je to tako?

U maju su cene hrane u Nemačkoj porasle za 14,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu
U maju su cene hrane u Nemačkoj porasle za 14,9 odsto u odnosu na prethodnu godinuFoto: Martin Wagner/IMAGO

Prema studiji kreditnog osiguranja „Alijanc trejd“, stopa inflacije koju percipiraju ljudi u Nemačkoj u maju je bila 18 odsto – dakle, skoro tri puta viša od zvanično utvrđene stope inflacije od 6,1 odsto. Generalno gledano, inflacija se smatra višom od izmerene inflacije, navodi se u analizi. Međutim, trenutna dinamika inflacije proširila je jaz između percipirane i stvarne inflacije.

„Veliki jaz između percipirane i stvarne inflacije postoji posebno u Nemačkoj“, kaže Jasmin Grešl iz „Alijanc trejda“. U evrozoni u celini, te dve vrednosti se razlikuju za oko devet procentnih poena, a u Nemačkoj za oko jedanaest. „Tako da ta razlika igra važnu ulogu za privredu i kompanije, kao i za politiku kamatnih stopa“, kaže Grešl.

-pročitajte još: Inflacija usporava – da li će cene početi da padaju?

Svakodnevne kupovine oblikuju percepciju

Stručnjaci su istraživali i razloge za tako veliku razliku, koja ima uticaj na sastav tipične korpe za kupovinu i stvarnog ponašanja potrošača.

Shodno tome, potrošači obraćaju više pažnje na promene cena proizvoda koje često kupuju, kao što su hrana i piće, gorivo ili drugi artikli iz supermarketa. „Ako te cene tamo porastu iznad proseka, ljudi su skloni da osećaju da je inflacija mnogo veća.“

U maju su cene hrane u Nemačkoj porasle za 14,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Cene hrane su sada daleko najjači pokretači cena, navodi Savezni zavod za statistiku.

Inflacija: Raste pritisak na siromašne

02:23

This browser does not support the video element.

Psihološki aspekti

Ali, i psihološki aspekti, demografske i regionalne razlike, kao i individualno ponašanje potrošača, mogu da dovedu do toga da potrošači procenjuju povećanje cena drugačije od zvaničnog merenja.

Kao što primećuju stručnjaci „Alijanca“, ljudi se u svojoj percepciji fokusiraju na posebno značajne slučajeve povećanja cena. Nasuprot tome, stabilne ili padajuće cene obično se ne primećuju. To stvara iskrivljenu sliku i veliku nesklad između percipirane i stvarne inflacije.

Pored toga, stope inflacije mogu da variraju u zavisnosti od regiona, grada ili čak okruga. Zvanična merenja zasnivaju se na nacionalnim ili regionalnim prosecima, koji možda ne odražavaju tačno situaciju na terenu, ukazuju autori.

-pročitajte još: Jeftiniji gas, jeftiniji maslac – da li je to kraj inflacije?

Stope inflacije u EU se značajno razlikuju

Zvanične stope inflacije su se nedavno značajno razlikovale unutar Evropskog unije. U maju se taj raspon navodno kretao od 2,8 odsto u Grčkoj, do 21,5 u Mađarskoj. U susednoj Austriji inflacija je bila 8,8 odsto, viša nego u Nemačkoj (6,1%) i Švajcarskoj (2,2%).

„Ključni faktori inflacije su geografska blizina Rusiji i zavisnost od uvoza energenata i hrane, intervencija države na snižavanju pojedinačnih cena i snaga dotične valute“, objašnjava Grešl.

U Nemačkoj su aktivni svi faktori koji utiču na stopu inflacije: velika zavisnost od uvoza energenata iz Rusije izazvala je nagli rast računa za energiju. Savezna vlada se tome suprotstavila kočenjem cene struje i gasa. U evrozoni u celini, slab evro je povećao inflaciju, jer je poskupela roba kojom se trguje u dolarima, kao što su nafta i gas.

dd (ard)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.