1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izbeglice krenule prema Sloveniji

Vuk Tešija17. oktobar 2015.

Ograda se isprečila izbeglicama i na putu iz Hrvatske u Mađarsku. U Hrvatskoj je sve ostalo isto, jedino što autobusi sada idu prema Sloveniji, javlja Vuk Tešija. Kroz Hrvatsku je prošlo više od 180 hiljada izbeglica.

Ungarn schließt Grenze zu Kroatien
Neposredno pre ne nego što je Mađarska zatvorila granicu za tranzit izbeglica, 16.10.2015.Foto: Reuters/A. Bronic

Tačno u ponoć između petka i subote na graničnom prelazu Baranjsko Petrovo Selo između Hrvatske i Mađarske, nije se dogodilo apsolutno ništa. Poslednji autobusi sa izbeglicama iz centra u Opatovcu te večeri su oko 21:15 prešli u Mađarsku i nastavili svoj put dalje, uglavnom prema Nemačkoj. Hrvatska je od tog trenutka prestala da šalje autobuse prema Mađarskoj i preusmerila ih je prema Sloveniji. Nedugo nakon što je prošla ponoć, preko granice kod Baranjskog Petrovog Sela prošlo je nekoliko automobila s hrvatskim i mađarskim državljanima koji su bez ikakvih problema prešli granicu. Preko granice se prolazi kroz teška metalna vrata. Izbeglice sada mogu ući u Mađarsku samo ako žele da zatraže azil ili međunarodnu pomoć.

Vojnici učvršćuju ograduFoto: Reuters/L. Balogh

U subotu ujutro, u izbegličkom centru u Opatovcu, ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić je kao i svakog dana održao konferenciju za novinare i saopštio da se za Hrvatsku nije mnogo toga promenilo. Izbeglice sada putuju četiri sata duže, koliko im treba da se prevezu do granice sa Slovenijom. Prvi voz je iz Tovarnika krenuo u 11:30 sati prema Murskom Središću, a autobusima je prevezeno još nekoliko stotina ljudi. "188.700 ulazi u Hrvatsku, u kampu se nalazi 600. U vozu koji je krenuo prema Murskom Središću je 1800 ljudi. Autobusima je 300 ljudi prebačeno za Macelj i predato slovenačkoj policiji, isto kao i 300 ljudi koji su bili na običnom graničnom prelazu Mursko Središće", izjavio je ministar napominjući da je priliv imigranata bio malo usporen dok je trajala reorganizacija.

„Nek se dogovori sa Srbijom“

Ranko Ostojić je naveo kako bi bilo bolje da se ove konferencije za štampu održavaju u Grčkoj, jer "tamo je šengenska zona, tamo je država koja bi trebala voditi računa o tome." Ministar je nagovestio da će stvari ostati ovakve kakve jesu sve dok Nemačka kaže da više ne može primati ljude. Hrvatska je spremna da prihvati svoju "kvotu" izbeglica, odnosno 1640 ljudi koliko je određeno, ali za sada niko od njih ne želi da ostane u Hrvatskoj. Prema rečima ministra Ostojića, na operativnom nivou je dogovoreno koje su tačke prihvata na slovenačkoj granici i Hrvatska strana će to poštovati. Na pitanje kako komentariše izjavu predsednice Kolinde Grabar Kitarović da bi izbeglice trebalo usmeravati na službene granične prelaze, ministar je, ne bez sarkazma u glasu, izjavio kako "ona to može sa lakoćom dogovoriti sa svojim prijateljima u Srbiji. Ne preusmeravamo ih mi iz Srbije".

Opatovac, 17.10.2015.Foto: DW/V. Tesija

Veći troškovi

I predstavnici UNHCR-a su prisutni na terenu i navode da je izbeglički talas pod kontrolom te da se registracija migranta koji dolaze u Sloveniju obavlja uredno i bez gužvi. UNHCR je već prisutan na granici kod Macelja i Murskog Središća.

Uglavnom, za Hrvatsku je stanje nepromijenjeno, izbeglice će nastaviti da prolaze kroz zemlju, samo što će trošak i vreme prevoza biti nešto veći. Policija, Crveni krst i sve ostale službe, obavljaju svoj posao kao i do sada, uprkos umoru i sve lošijem vremenu koje će u danima koji dolaze biti najveći problem za izbeglice, ali i službe koje radi na njihovom prihvatu.Zidani objekt kod Slavonskog Broda (bivša zgrada Ine) za prihvat nakon pogoršanja vremenskih uslova je spreman, a ministarstvo unutrašnjih poslova se za sada dobro bori sa problemima.

Granica između Hrvatske i Slovenije, 17.10.2015.Foto: Reuters/A. Bronic

Uprkos reci ljudi koja je prošla kroz Hrvatsku, nije bilo većih incidenata i svi su zbrinuti i poslati dalje. Ljudi na terenu jesu malo već umorni, ali jasno im je da će ova najveća migracija ljudi nakon Drugog svetskog rata prestati tek kada to odluči Nemačka u koju su uprte sve oči, kako one izbjegličke iz Opatovca, tako i one političarske iz Ankare, Budimpešte ili Zagreba.