1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izrael: Kritike zbog zabrane palestinskih organizacija

Tanja Kremer
28. oktobar 2021.

Izrael je zabranio rad šest palestinskih nevladinih organizacija zbog sumnje u terorizam. Ta zabrana je, međutim, kontroverzna, a zahtevi da se iznesu konkretni dokazi sve su glasniji.

Foto: Majdi Mohammed/AP/picture alliance

Objava je stigla neočekivano i brzo, i izazvala je kritike: izraelsko Ministarstvo odbrane je prošlog petka poslepodne šest palestinskih nevladinih organizacija svrstalo među „terorističke organizacije“. Palestinski aktivisti, međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava i neki američki političari optužili su izraelsku vladu da time sprečava da se čuju važni glasovi o mogućim kršenjima ljudskih prava na okupiranim palestinskim područjima, odnosno njihovo beleženje. Odluka je izazvala i oštre kritike izraelskih organizacija za zaštitu ljudskih prava, dok je s druge strane ta mera bila pozdravljena u desničarskom taboru unutar vlade u Jerusalimu.

-pročitajte još: Merkel: Izrael i Evropa imaju zajedničke bezbednosne interese

Organizacije su optužene da su prikrivale svoj pravi identitet i da su delovale kao „poslušnici“ Narodnog fronta za oslobođenje Palestine (PFLP). Reč je o maloj levo-sekularnoj palestinskoj partiji koja ima militantni ogranak i deo je Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO).

U obrazloženju Ministarstva odbrane navodi se da su „organizacije koje deluju pod krinkom aktivnosti zaštite civilnog društva“ zapravo u stvarnosti produžena ruka rukovodstva PFLP, čiji je glavni cilj „oslobođenje Palestine i uništenje Izraela“. PFLP je klasifikovan kao teroristička organizacija, kako u Izraelu, tako i u EU, odnosno u SAD.

Uz to, Ministarstvo odbrane optužuje te organizacije i da pružaju finansijsku podršku PFLP tako što koriste donacije iz evropskih zemalja, organizacija Ujedinjenih nacija i drugih. Dokazi za te tvrdnje još nisu objavljeni.

Važne organizacije civilnog društva

Među organizacijama su navedene i nevladina udruženja poput organizacije za zaštitu ljudskih prava „Al Hak“ u Ramali, koja je dugi niz godina beležila kršenja ljudskih prava na okupiranim područjima – kako od strane Izraela, tako i od strane Palestinaca.

Nevladina organizacija „Adamer“Foto: MOHAMAD TOROKMAN/REUTERS

Tu je i organizacija „Adamer“ koja se zalaže za prava palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima. Ostale četiri organizacije su Udruženje „Defense for Children International-Palestine“, „Union of Agricultural Work Committees“, „Bisan Center for Research and Development“ i „Union of Palestinian Women's Committees".

Šef „Al haka“, Šavan Džabarin, na konferenciji za novinare održanoj već u subotu u Ramali, odlučno je demantovao te optužbe i pozvao međunarodnu zajednicu da oštro osudi izraelske postupke.

„Ovo je politička odluka Izraela i nema nikakve veze sa pitanjima bezbednosti“, rekao je Džabarin. „Ova odluka deo je niza institucionalizovane prakse s ciljem da se oklevetaju palestinske organizacije i aktivisti za ljudska prava, da se na međunarodnom nivou ućutkaju. Ovo je napad na njihov rad kako bi se iscrpeli njihovi resursi.“

Ozbiljne posledice po civilno društvo

Na osnovu izraelskog antiterorističkog zakonodavstva, ta zemlja može da zabrani rad organizacijama, da zatvori kancelarije, zapleni imovinu i uhapsi službenike. Takođe, i finansijeri mogu da budu biti krivično gonjeni. To ne samo da je veliki rizik za zaposlene, koji mogu krivično da se gone, već i za kompletan rad organizacija civilnog društva koje su na taj način kriminalizovane, smatraju posmatrači. Navedene organizacije mogu da ulože žalbu na tu odluku.

Najnoviji događaji izazov su i za donatore iz sveta, uključujući i evropske, odnosno nemačke institucije koje rade s palestinskim partnerskim organizacijama.

„To stvara veliku neizvesnost i postavlja ozbiljna pitanja o tome kako možemo ovde da nastavimo da radimo“, kaže jedan od ljudi angažovanih u jednoj međunarodnoj nevladinoj organizaciji koji radi u Ramalai, a želi da ostane anoniman. Evropske bi, dodaje, mogle da se suoče sa optužbama da finansiraju terorističke grupe.

Odluka dolazi u trenutku kada su neke evropske zemlje nameravale da prodube odnose s novom izraelskom vladajućom koalicijom. „Mi to shvatamo veoma ozbiljno, istražujemo optužbe i u kontaktu smo s izraelskim partnerima zbog dodatnih pojašnjenja“, rekao je portparol EU Peter Stano u ponedeljak u Briselu. „Finansiranje EU u smeru palestinskih skupina civilnog društva važan je element naše podrške rešenju o dve države“, rekao je Stano, dodajući da će EU nastaviti da se orijentiše na međunarodno pravo i da podržava civilno društvo. Palestinski premijer Mohamad Štaje očekuje se u Briselu ove nedelje, njegova poseta bila je već dugo planirana.

Kancelarija „Adamera“ – traže se dokazi za izraelske tvrdnjeFoto: MOHAMAD TOROKMAN/REUTERS

Koordinatorka UN za humanitarne aktivnosti Lin Hastings izjavila je u ponedeljak da klasifikacija „još više povećava“ pritisak na organizacije civilnog društva širom okupiranog palestinskog područja. UN su u kontaktu s izraelskim vlastima kako bi saznale više o optužbama, rekla je Hastings.

Zahtev da se podnesu dokazi

Izrael je ranije optužio PFLP da se finansira preko nevladinih organizacija, te da su službenici nevladinih organizacija koji su navodno povezani s PFLP bili uključeni u terorističke napade na izraelske građane.

Ranije optužbe o zloupotrebi fondova EU u vezi s nizom palestinskih partnerskih organizacija pokazale su se kao neosnovane, rekao je portparol EU Stano na brifingu za novinare u ponedeljak. EU je, kako je napomenuo, u procesu razmene informacijas izraelskim vlastima po tom pitanju.

Odluka izraelskog ministra odbrane Benija Ganca izazvala je nezadovoljstvo i u izraelskoj vladajućoj koaliciji – savezu desnih stranaka, stranaka levog centra, levih stranaka, kao i jedne arapske stranke. Iz desničarskog tabora odobravaju odluku, ali levičarski Merec to odbacuje. Ministar zdravlja Nican Horovic, član Mereca, pozvao je ministra odbrane da predstavi kabinetu dokaze zbog kojih je ta odluka doneta. U izraelskim medijima u nedelju se moglo pročitati da određeni bezbednosni krugovi tvrde da postoje „jasni dokazi“ protiv tih organizacija.

Vlada SAD takođe je zatražila više informacija. Portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs, još u petak je novinarima rekao da SAD nisu dobile nikakvo „upozorenje“ po tom pitanju i da sada očekuju „više informacija“ od Izraela. To su, prema izveštajima medija, bezbednosni krugovi u Izraelu odbacili. Očekuje se da će izraelska ambasada, uključujući i predstavnike izraelske tajne službe Šin Bet, ove nedelje u Vašingtonu predstaviti konkretne dokaze kojima navodno raspolažu.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu