1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Zdravlje

Izvinite, kako ste noćas spavali?

23. jun 2018.

Koliko sati bi trebalo da spavamo tokom noći? Šta doprinosi dobrom snu, a šta nam kvari san? I zašto uopšte moramo da spavamo? Nemojte zaspati, priča je interesantna!

Symbolbild Innere Uhr
Foto: Fotolia/Light Impression

Ima ljudi kojima je navodno potrebno samo četiri - pet sati sna, da se odmore i budu u vrhunskoj formi. Tako bar pričaju ili glume. Sa zdravstvenog stanovišta, to nije dovoljno: našem telu su za regeneraciju potrebni duži periodi odmora.

Zašto moramo da spavamo?

U proseku, ljudi prespavaju trećinu svog života. Da li je to izgubljeno vreme? Sigruno nije! Mi toga nismo svesni, ali dok spavamo, u našem telu se puno toga dešava. Faze dubokog sna i faze sanjanja se smenjuju svakih 90 minuta.

Tokom dubokog sna, naše telo nastavlja vredno da radi, kao računar koji u pozadini aktuelizuje programe: Oslobađa hormone rasta i aktivira imunološki sistem. Zato bi trebalo puno da spavate kad ste bolesni.

U fazi sanjanja, naš mozak obrađuje ono što smo tokom dana doživeli i prazni takozvanu kratkoročnu memoriju, koja se onda može ponovo koristiti sledećeg dana. Ali mi takođe sanjamo o potpuno bizarnim stvarima koje nemaju nikakve veze sa svakodnevnim radom ili privatnim životom. Verovatno se tako treniraju delovi mozga koji se inače ne koriste – jer ne jašemo svakodnevno jednoroga ili ne radimo kao privatni detektivi. Bez sna, i našim telima i našim mozgovima nedostaje neophodno radno vreme.

Koliko sna nam je potrebno?

Koliko dugo treba da spavate zavisi od vaših godina. Američka nacionalna fondacija za spavanje preporučuje od 14 do 17 sati spavanja dnevno za novorođenu bebu (naravno, ne sve odjednom). Deci u osnovnoj školi treba od devet do jedanaest sati spavanja. Odrasli treba da spavaju sedam do devet sati u toku noći.

Manje od šest sati nikako nije dobro, a ima i vrlo malo odraslih kojima je za regeneraciju potrebno i do deset sati spavanja. Oni koji su odmorni tek posle više od deset sati spavanja, možda spavaju nemirno, tako da telo ne može dovoljno da se regeneriše za osam sati. To može da bude znak nekog poremećaja. Istraživači na Univerzitetu u Kembridžu takođe su otkrili da ljudi koji spavaju više od osam sati tokom noći imaju veći rizik od moždanog udara.

Šta se dešava ako osoba uopšte ne spava?

Prekidanje sna ili nedozvoljavanje nekome da zaspi nije bez razloga jedna od metoda za mučenje ljudi. Ipak, pod nadzorom naučnika, dobrovoljci su već nekoliko puta ostajali budni - do deset dana. Što duže čovek ne spava, tim više problema: temperatura tela pada, slabe koncentracija i percepcija, javlja se apatija i delimičan ili potpuni gubitak kognitivne i motoričke kontrole. Već početkom druge noći bez sna, telo se ponaša kao da imamo 0,85 promila alkohola u krvi.

A oko pitanje da li dugoročni nedostatak spavanja ubija, istraživači nisu sasvim saglasni - zavisi od tumačenja uzroka smrti. Kod veoma retke smrtonosne porodične nesanice, na primer, pacijent koji skoro uopšte ne spava, umire nakon oko šest do 30 meseci. Međutim, neposredni uzrok smrti u ovim slučajevima je višestruko otkazivanje organa.

Šta nam otežava da zaspimo i remeti naš san?

Mnogi znaju, ali se ipak ne pridržavaju: što je moguće duže pre spavanja pametni telefon treba ostaviti van domašaja. Najbolje bi bilo kada uopšte ne bi bio u spavaćoj sobi! Plavo svetlo displeja značajno nas ometa da zaspimo. Naše oči signalizuju mozgu da ostane budan. Zbog toga se proizvodi manje melatonina - koji kontroliše naš ritam dana i noći i time značajno doprinosi mirnom snu. Osim toga, mi smo mentalno aktivni kada pišemo mejlove ili smo na društvenim mrežama. A ko nije opušten, teže mu je da zaspi.

Foto: DW

Alkohol i kofein takođe treba izbegavati što duže pre spavanja. Naravno da buka i previše svetlosti u spavaćoj sobi ne doprinose mirnom snu.

Kako dobro spavati?

Bez mobilnih telefona u spavaćoj sobi, to smo već razjasnili. Pored toga, ako je to moguće – spavajte u posebnoj prostoriji, spavaćoj sobi u kojoj nije vaš radni prostor, ali ni televizor. Ko uvek ide u isto vreme na spavanje - da, čak i vikendom - ima bolje šanse da brzo zaspi. Pored toga, jastuk i dušek treba da budu udobni i optimalno podržavaju glavu i telo. A ako je još mirno, mračno I između 15 i 18 stepeni Celzijusa, imate najbolje uslove za dubok, miran I okrepljujući san. Laku noć!

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi