Izvlačenje čeličnog diva
Tobias Oelmajer / dj15. jul 2014.Kosta Konkordija na površini
Nakon brodoloma Kosta Konkordije, ogromna olupina čekala je na prevoz dve i po godine. Akcija izvlačenja nezapamćena je u istoriji moreplovstva, a havarisani italijanski brod je dva puta veći od legendarnog Titanika.
Kao da se ništa nije dogodilo...
Kosta Konkordija stoji usred talasa Sredozmnog mora. U toku je najrizičnija faza izvlačenja olupine - takozvano „plutanje“. Velike bove sa obe strane trupa postepeno se pune vazduhom, da bi se brod podigao za oko dva metra.
Spremna za poslednje putovanje
U sledećoj fazi, brod bi trebalo prevući još nekih 30 metara u dublje vode, gde stručnjaci pripremaju dodatne plutnjače. Ukoliko im pođe za rukom da ga tu podignu za još 10 metara, a da olupina ostane u ravnoteži, četiri remorkera su zadužena da Konkordiju dovuku do Đenove. Tamo će biti rastavljena. Ovo prebacivanje će pratiti još deset brodova, a putovanje bi trebalo da traje četiri dana.
Opasnost iz rezervoara
Za pripremu uoči poslednje plovidbe planirano je oko sedam dana. Izdizanje broda na odgovarajuću visinu je veoma osetljiv zadatak, jer bi teško oštećeni trup mogao da se slomi, što značli da bi otrovne materije poput nafte mogle da se izliju u more.
Nema mesta za grešku
Složenim podizanjem broda upravlja se iz kontrolne sobe. Tim inženjera rukuje opremom i bez prekida prati situaciju. Da bi se prepoznale promene položaja olupine, u unutrašnjosti Kosta Konkordije postavljene su kamere i mikrofoni.
Đenova je poslednje odredište
U severnoitalijskom gradu Đenovi, luksuzni brod za krstarenja biće razvaljen na komade. Čak 80 odsto materijala će biti reciklirano, a proces prerade olupine trajaće preko godinu dana. Troškovi se procenjuju na preko 100 miliona evra. Da se to radi u Turskoj, koštalo bi tek 40 miliona. Ali Đenova je blizu olupine, pa je manji rizik od zagađivanja prirodne sredine.
Mrtvi div ponovo stoji
Olupina je uspravljena tek septembra 2013. Pre toga je trup ovog kruzera dugog 290 metara preko 20 meseci ležao na morskom dnu u blizini Toskane. “Operacija Bekpeking” je milimetar po milimetar uspravila ovog čeličnog kolosa.
Predstava za radoznalce
Uspravljanje je privuklo i veliku publiku na ostrvu Điljo. Olupina se posle brodoloma nakrivila za 65 stepeni, pa je morala da se vrati u uspravno stanje uz pomoć sajli, čekrka i plutnjača. I tada je postojao rizik da se brod raspukne.
Odvajanje od dna
Milimetar po milimetar, tehničari su uspeli da stabilizuju i uravnoteže brod. U tu svrhu je stvorena posebna platforma, usidrena za morsko dno na kome je Konkordija do tada ležala.
Noć nesreće
Kasno uveče 13 januara 2012, Kosta Konkordija je udarila u liticu ispred ostrva Điljo. Brod je preplovio još nekoliko stotina metara i okrenuo se, i zatim se nauskao ispred obale.
Zakasnelo spasavanje
Na brodu je tada bilo 4229 ljudi, od toga 1000 članova posade. Najveći deo putnika je večerao u trenutku sudara. Nadležni su u početku pominjali probleme sa snabdevanjem energijom. Signal za evakuaciju dat je tek u pola jedanaest.
Nisu svi spašeni
Brod se sve više i više punio vodom, dok se nije nakrenuo i nasukao severno od ostvske luke. U ovoj nesreći je 32 ljudi izgubilo živote, a jedna od žrtava nikada nije pronađena. Ipak, većina putnika uspela je da se spase čamcima i helikopterima, pojedinci su uspeli da otplivaju na kopno, iako je temperatura vode te noći iznosila 14 stepeni.
Kapetan pred sudom
Zapovednik broda Frančesko Sketino je ubrzo uhapšen. Ovom 52-godišnjaku stavlja se na teret kriminalni nemar koji je doveo do smrti i telesnih povreda, zatim izazivanje brodoloma, prevremeno napuštanje broda, zapostavljanje povređenih kao i odbijanje saradnje sa vlastima. Proces i dalje traje.
Letovanje sa pogledom na olupinu
Ljudi na Đilju žive pre svega od turizma. Godinu dana posle katastrofe promet je opao za skoro 30 odsto. Doduše, broj jednodnevnih izletnika se povećao – ali takvi turisti gotovo da ne donose prihod ostrvljanima. Zato je velika želja ostrvljana da se konačno otarase ostataka Koste Konkordije.