Kako smo se nadali….
8. jun 2007.List „Frankfurter algemajne“ tako piše:
„Šta se samo desilo sa Bušem? Da li je pokleknuo pod čudotvornim uticajem nemačke kancelarke? Odogovor je jednostavan: prvo, Buš, koji je i sam neposredno uoči sastanka krenuo ofanzivu, nije hteo da onemogući uspeh Merkrlovoj, jer je tesan saradnja sa Berlinom jedan od stubova njegove politike u Evropi.I drugo, kancelarka niti je htela, niti je mogla da pobegne od stvarnosti: bez saradnje SAD i velikih zemalja u razvoju čija je privreda u usponu nemoguće je zaustaviti rast temperature na zemlji”, piše “Frankfurter algemajne”.
List “Berliner cajtung” piše:
“Uoči sastanka u Hajligendamu kancelarka je govorila o usvajanju obavezujućih ciljeva u zaštiti klime.To joj nije uspelo. Pa ipak, ono što je dogovoreno nije promašaj.U krajnjoj liniji Angeli Merkel je uspelo da – posle godina ćutanja, negiranja i odbijanja – Vašington uključi u borbu za zaštitu klime”.
Drugi berlinski list, “Tagesšpigel” komentariše:
„Kancelarka je rizikovala i dobila.U kompromisu iz Hajligendama ima više sadržaja nego što se moglo očekivati. Istina, nije da nedostaje zamki, ali imajući u vidu polazne pozicije sporazum je više nego što je postignuto u predhodnim pokušajima da se zaštiti klima.Taj uspeh Angela Merkel može da zahvali sopstvenoj upornosti i pritisku američke javnosti (na vladu u Vašingtonu)“, piše „Tagesšpigel“.
Najzad, komentator „Frankfurter rundšau“ vrlo je rezervisan:
„Moćna osmorica dogovorila su se o zaštiti klime.Ali, pažnja, reč je samo o deklaraciji o namerama.Kaže se da bi značajno morala biti smanjena emisija gasova koji stvaraju efekat staklene bašte i da bi trebalo napraviti novi protokol o zaštiti klime kada istekne onaj iz Kjota.Čak su i pomenute dve konkretne brojke – do 2050. smanjiti emisiju ugljendioksida za 50 procenata.Alarm za spasavanje globusa čija temperatura neprestano raste morao bi zvučati sasvim drugačije“, smatra komentator lista „Frankfuret rundšau“.
U današnjem onlajn izdanju nedeljnik „Špigel“ piše o najnovijem izveštaju za Savet Evrope u kome se tvrdi da je „dokazano“ da američka obaveštajna agencija CIA ima tajne zatvore u Rumuniji i Poljskoj.Švajcarac Dik Marti, koji je bio zadužen da istraži tvrdnje o tajnim zatvorima, govori o seriji ilegalnih postupaka.
To je drugi Martijev izveštaj o takozvanom „vanrednom prebacivanju“ osumnjičenih za terorizam u kome se kaže da se može smatrati dokazanim da postoje tajni američki zatvori u pomenute dve zemlje.Ilegalno kidnapovanje osumnjičenih za terorizam od strane timova CIA u Evropi predstavlja „učestalo i sistematsko kršenje ljudskih prava“ kaže se u izveštaju.
Dik Marti optužuje američku tajnu službu za nezakonite postupke i piše:“Smatramo da smo pokazali da je CIA izvela niz ilegalnih akcija u Evropi time što je kidnapovala pojedince, zatvarala ih na tajna mesta i praktikovala metode saslušanja koje su ravne mučenju“.
Istovremeno, Marti neuobičajeno oštro kritikuje zemlje koje su saradjivale u prebacivanju osumnjičenih, posebno Italiju i Nemačku.One ne samo da nisu pomogle istragu, nego su je sabotirale time što su predmet istrage, (otmice i ilegalno zatočenje), proglasile državnom tajnom, kaže se u izveštaju Savetu Evrope o kome piše „Špigel onlajn“.