1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Karadžićevo ruganje žrtvama

19. avgust 2009.

Intervju Radovana Karadžića za agenciju Rojters uvreda je za žrtve zločina i svojevrsna zloupotreba slobode medija, tvrde zvaničnici institucija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.

Intervju Radovana Karadžića izazvao brojne negativne reakcije u BiH
Intervju Radovana Karadžića izazvao brojne negativne reakcije u BiHFoto: AP

U intervjuu agenciji Rojters Radovan Karadžić je ponovio svoje poznate stavove, navodeći pri tome kako „žali zbog žrtava“, ali „ne i zbog svoje uloge u proteklom ratu“. Govorio je i o svojoj viziji dvoentitetske BiH, no „sve što je rekao uvreda je za žrtve u BiH“, kaže Kada Hotić iz udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“.

„Zar jedan optuženik za takve strašne zločine ima tolika prava, pa čak i da komunicira s medijima i da priča šta hoće? Koja su onda prava žrtve?“, pita Kada Hotić.

„S aspekta ljudskih prava, prihvatljivo je da zatvorenici daju intervjue ako su oni od interesa za javnost“, kaže za Dojče vele generalni sekretar udruženja BH novinari Borka Rudić, dodajući kako je slučaj Karadžić ipak specifičan.

Haški sud omogućio Karadžiću povlašćeni položaj

„To je osumnjičeni za ratne zločine koji se godinama skrivao i koji koristi intervjue da činjenice od značaja za sud izvrće i drugačije tumači. Smatram da je na neki način Karadžić u povlašćenom položaju u odnosu na ostale haške optuženike i da je Sud u Hagu trebao ozbiljnije da proceni da li dati odobrenje za intervju, odnosno šta je suština, šta je cilj takvih intervjua i koliko oni zaista mogu otežati kompletan proces“, ističe Borka Rudić.

Komentarišući Karadžićev intervju Rojtersu, predsednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović tvrdi da razume ulogu novinarstva, ali ne shvata zašto se takvom čoveku daje prostor da „relativizuje zločine“.

Karadžić na Palama 1995.Foto: AP

„Sve nas iznenađuje enormni interes medija prema zločincima i onome što su oni uradili, ali u kontekstu pokušaja relativiziranja onoga što je urađeno i u kontekstu pružanja prilike zločincima čije su žrtve puno propatile, čiji su rezultati zločina tragični za region bivše Jugoslavije, dati im priliku da optužuju žrtve da su krive što su stradale ili da relativizuju zločine prikazujući sebe kao nedužnu žrtvu međunarodne zajednice“, kaže Todorović.

Zloupotreba slobode medija

„Davanje značaja Karadžićevim subjektivnim i iracionalnim stavovima upitno je i s moralnog aspekta“, tvrdi Todorović.

„Mislim da je to na neki način i zloupotreba slobode medija. Karadžić ono što ima da kaže, neka kaže pred Haškim sudom i to je pravo mesto gde on može da govori u svoju odbranu i iznese svoje viđenje istine.“

„U Karadžićevom slučaju istina se ne mora tražiti u njegovim intervjuima“, dodaje predsednik Helsinškog komiteta za ljudska prava RS.

„Stvarna istina i rezultat onoga što je Karadžić radio i do čega je dovela njegova politika su stotine hiljada mrtvih u BiH, koncentracioni logori, najmonstruozniji zločini od Drugog svjetskog rata.“

Todorović tvrdi da „Karadžić, Mladić i njihovi saradnici, kao glavni vinovnici tih zločina, račune moraju položiti pred pravosuđem, a ne da se posredstvom medija smeju u lice žrtvama i domaćoj i međunarodnoj javnosti.“

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Ivan Đerković