1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kineski SCO – konkurencija G7?

8. jun 2018.

Kina je domaćin samita Šangajske organizacije za saradnju (SCO), skoro istovremeno dok se u Kanadi održava samit G7. Da li je reč o rivalitetu modela svetskog poretka ili o pukom slučaju?

Foto: picture alliance/Photoshot/P. Xinglei

Osamnaesti samit Šangajske organizacije za saradnju (SCO), od 9. do 10. juna u istočnokineskom primorskom gradu Đingdao, vremenski se preklapa sa samitom G7, koji se od 8. do 9. juna održava u Kanadi. Termin za samit G7 bio je utvrđen ranije. Da li domaćin Kina želi da stavi do znanja da bi Šangajski klub – kojem pored zemalja osnivača Rusije, Kine i četiri centralnoazijske zemlje, kao punopravne članice pripadaju i Pakistan i Indija – mogao da bude konkurentski skup samitu G7?

„Kao političku simboliku, samit SCO svakako šalje poruku da se radi o konkurentskoj organizaciji G7“, kaže za DW Matje Dišatel, zamenik direktora programa za Aziju i Kinu pri Evropskom savetu za spoljne odnose (ECFR). „Posebno zato što Kina i Rusija, s jedne, i Zapad s druge strane imaju različita gledišta kada je reč o pravilima igre međunarodnog poretka“, dodaje Dišatel.

Ipak, SCO je s postavljanjem ciljeva ograničenija od G7. Fokus i dalje leži na suzbijanju „tri zle sile – separtizma, ekstremizma i terorizma“. I kineska državna novinska agencija Sinhua je to navela kao glavne tačke koje su na dnevnom redu.

Dnevni red G7 „osvežavajući i začuđujući“

Politikolog Pang Čongjing sa Univerziteta u Đingdaou u jednom tekstu za portal thepaper.cn pisao je o odnosu G7 i SCO povodom skoro istovremenog zasedanja tih „veoma važnih samita“.

Kini je pre svega važno da u rad SCO integriše „novi vid međunarodnih odnosa“ koji propagira Si Đinping. Što se tiče dnevnog reda samita G7 u Kanadi, on je s jedne strane „osvežavajući“, ali istovremeno i „začuđujući“, jer je kanadski premijer Trudo u prvi plan istakao progresivne teme poput rodne ravnopravnosti i prava žena i dece.

Pritom G7 sebe i dalje vidi kao forum za tradicionalne geopolitičke teme. Autor piše o „veoma napetim transatlantskim odnosima“ i pritom kao primer navodi zaštitu klime, slobodnu trgovinu, NATO i sporazum s Iranom. On ocenjuje da je razumljivo što se Kanada zalaže za teme kod kojih postoji širok konsenzus. Ali čak i kada je reč o tim političkim oblastima, ocenjuje autor, vlade SAD i EU su pod velikim pritiskom populističkih i nacionalističkih pokreta.

G7 i SCO dva različita para cipela?

I pored mnogih internih napetosti, G7 je iz zapadne perspektive i dalje simbol aktuelnog svetskog poretka, piše Pang. Zanimljivo pitanje za budućnost je u kom će se smeru razvijati odnosi dve organizacije, G7 i SCO, posebno ukoliko – što autor ostavlja otvorenim – SCO zaista bude bio za drugačiji svetski poredak od G7.

Infografik Shanghaier Organisation für Zusammenarbeit DEInfografik Shanghaier Organisation für Zusammenarbeit DE
Razvoj Šangajske organizacije za saradnju (SCO) od osnivanja 2001. do danas (plavo-članice, sivo-zemlje sa statusom posmatrača)

S druge strane, Džu Jongbijao s Centralnoazijskig instituta univerziteta u Landžouu smatra da se ne mogu porediti SCO i G7. G7 je klub privredno najjačih zemalja Zapada, dok je SCO regionalna organizacija zemalja koje dele zajedničke granice i koje sebe u prvom redu definišu kroz „kooperaciju na području netradicionalnih bezbednosnih pitanja“.

Poslednjih godina, doduše, postoje pokušaji da se saradnja proširi na privredu i trgovinu, ali to do sada još nije sprovedeno, kaže Džu Jongbijao za DW. Saradnja između Kine i zemalja članica SCO u oblasti privrede je uglavnom bilateralna. Multilateralnog pristupa nema.

S tim u vezi, agencija Sinhua piše da bi samit SCO trebalo da služi i zahtevima inicijative „Pojas i put“ (takozvani Novi put svile), a time i regionalnoj privrednoj saradnji. Međutim, Indija je u opoziciji kada je reč o toj strategiji kineskog predsednika Si Đinpinga. Poslednji dokaz za to je zaključno saopštenje ministara spoljnih poslova zemalja SCO u aprilu, u Pekingu, u kojem su istakli podršku toj inicijativi – svi osim Indije, što javnosti nije saopšteno.

Sukobi i unutar SCO

Indijska uzdržanost prema kineskom „novom Putu svile“ nije jedini potencijal za sukob unutar SCO. „Postoje i nagoveštaji kineskog nezadovoljstva aktuelnom saradnjom unutar SCO u oblasti borbe protiv terorizma“, kaže Matje Dišatel iz Evropskog saveta za spoljne odnose.

Kina se zalaže za posebnu inicijativu za graničnu bezbednost sa Avganistanom, Pakistanom i Tadžikistanom. „Kina je veoma zabrinuta zbog rizika vezanih za pogoršanje bezbednosne situacije u Avgtanistanu, a posebno zbog kompleksne situacije s kojom je suočena u Sinkjangu“, objašnjava stručnjak za Aziju Dišatel. Peking se boji radikalizacije u kineskom autonomnom regionu Sinkjang, u kojem većinu stanovništva čine muslimani i koji se graniči sa Avganistanom i Pakistanom. Prema pisanju magazina „Ekonomist, Kina je u Sinkjangu postavila veliki nadzorni sistem.

Savez Kine i Rusije?

Poput G7, i SCO je skup zemalja čiji se interesi delimično ili u potpunosti razilaze. Rusija je dugo vremena bila zastupljena u oba kluba, ali od aneksije ukrajinskog poluostrva Krima 2014. godine je još samo u SCO. Da li će Rusija i Kina u okviru SCO težiti jačanju međusobnih odnosa, kao reakcija na pritisak koji SAD vrši na ove zemlje?

Iz kineskog ugla Rusija je sada pre svega važna s obzirom na iransku krizu koju je pokrenuo Trampov raskid sporazuma. Kako piše Pang Čongjing, na samitu SCO će pokušati da se preduzme inicijativa. „Prisustvo iranskog predsednika Rohanija u Đingdaou stvara uslove za to da Kina i Rusija usaglase svoje pozicije. Računa se sa tim da će u završnom dokumentu SCO izneti svoj stav o budućnosti nuklearnog sporazuma sa Iranom.“

Rusija kao „mlađi partner“

Matje Dišatel ne vidi nagoveštaje neke veće rusko-kineske alijanse. „Rusija i Kina su svoje odnose produbile još pre početka Trampove ere, pre svega kao rezultat napetosti između Rusije i Zapada. To partnerstvo pokazuje i dubok zajednički ideološki odbrambeni stav protiv širenja liberalnih vrednosti.“ Kina je u ideološkom sukobu sa modelom liberalne demokratije. U tome je Rusija najvažniji saveznik Kine.

Međutim, Kina nije zainteresovana za formalni savez s Moskvom, jer je izvukla pouke iz prošlosti. Tri puta je s Rusijom sklapala ugovore o savezu i prijateljstvu, koji se nisu pokazali dobrim za Kinu: za vreme carske dinastije Ćing 1896. godine, posle poraza u prvom kinesko-japanskom ratu, kao Republika Kina 1945. godine, kratko pred kraj Drugog svetskog rata u Aziji, i kao komunistička Kina, 1950. godine.

Rusija je danas, privredno gledano, za Kinu mlađi partner, s manjim privrednim učinkom od južnokineske pokrajine Guangdung. Zanimljiva je međutim kada je reč o izvozu gasa, nafte, kao i vojne tehnologije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi
Preskoči sledeću sekciju Aktuelno na početnoj stranici

Aktuelno na početnoj stranici

Preskoči sledeću sekciju Ostale teme