1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Koliko medalja - toliko para?

17. novembar 2013.

Država u Nemačkoj doduše pomaže i finansira amaterski sport, ali je način tog finansiranja na meti kritike. Vrhunski sportisti u Nemačkoj moraju nekako da dokažu da zaslužuju novčanu podršku.

ARCHIV - Handout provided by the London 2012 Organising Committee of the Olympic and Paralympic Games (LOCOG) shows the Olympic medals designed by British artist David Watkins. The front of the medal depicts the imagery of the Greek Goddess Nike while the back features the logo of the London Olympic Games 2012. EPA/LOCOG HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES (zu dpa-Themenpaket zu den Olympischen Spielen in London 2012 vom 10.07.2012) +++(c) dpa - Bildfunk+++
OI London 2012.Foto: picture-alliance/dpa

Kada se u Nemačkoj govori o vrhunskom sportu, uvek se pominje i broj osvojenih medalja. Gerhard Bem, koji je pri ministarstvu unutrašnjih poslova zadužen za sport, objašnjava da se vrhunski sportisti nalaze pod velikim pritiskom: "Političari ne daju uputstva o tome koliko medalja bi trebalo osvojiti na nekom takmičenju. Ipak, javnost ima velika očekivanja. Olimpijski sportisti se smatraju uspešnim jedino ako se tim vrati kući s mnogo medalja", kaže Bem. Nemačko ministarstvo unutrašnjih poslova raspolaže sa preko pedeset odsto od 250 miilona evra, koliko iznose ovogodišnje subvencije za sport u Nemačkoj.

Nema ultimatuma

I predsednik Nemačkog olimpijskog sportskog saveza (DOSB) Mihael Vesper ima sličan stav: "Ne postoje nikakve smernice o tome koje uspehe bi trebalo da postignu nacionalni savezi pojednih sportova. Radi se o realnim očekivanjima", kaže predsednik DOSB-a Mihael Vesper. "Postavljanje određenih ciljeva je prosto sastavni deo vrhunskog sporta", kaže taj sportski zvaničnik.

Nemački ženski četverac u kanu, OI 2012 u LondonuFoto: Getty Images

Ako se ta očekivanja ne ispune, Olimpijski savez neće automatski smanjiti sredstva. Umesto toga, naglašava Vesper, ispituje se zbog čega nisu postignuti bolji rezultati. Stara politka po principu "koliko medalja - toliko para" više nije aktuelna, tvrdi on.

Ipak, pojedini spotisti otvoreno govore o pritisku koji im se nameće zbog dogovora sa DOSB-om. Teret nastupa na takmičenjima je i bez toga veliki - po studiji Visoke škole za sport iz Kelna, koja je objavljena početkom godine, vrhunski sportisti češće pate od depresije. Pored toga, sportisti kasnije završavaju školovanje i kasnije nalaze posao, što znači da će imati i manje penzije.

Sistem iz DDR-a

Vrhunski sportisti koji se bave profesionalnim sportovima, poput fudbala, hokeja ili tenisa, imaju dobar izvor zarade. Istovremeno, oni koji se bave manje isplativim disciplinama, moraju da se snalaze. Pored direktnih subvencija DOSB-a, vrhunski sportisti često dobijaju posao u državnim službama kao što su policija ili vojska. Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da je takav način finansiranja sporta veoma zastareo i neefikasan. "To je pokušaj da se iskopira model iz Istočne Nemačke", kritikuje Arne Gilič, profesor Univerziteta u Karlsrueu.

Aleksander Masialas (SAD) i Sebastian Bahman ( Nemačka) OI London 2012Foto: Getty Images

Ovaj stručnjak smatra i da sport ne bi trebalo posmatrati kao pitanje nacionalnog prestiža. Istovremeno, predsednik DOSB-a Mihael Vesper podseća da nijedan takmičar ne nastupa da bi osvojio poslednje mesto „Želja za uspehom mora da postoji “, kaže Vesper.

Autori: Luc Kuling / Nenad Krajcer

Odgovorna urednica: Dijana Roščić

Preskoči sledeću sekciju Aktuelno na početnoj stranici

Aktuelno na početnoj stranici

Preskoči sledeću sekciju Ostale teme