1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Zdravlje

Koliko su pouzdani brzi antigenski testovi?

2. decembar 2021.

Jedno istraživanje u Nemačkoj pokazalo je da je tek svaki peti brzi antigenski test bio negativan, čak i kada je koncentracija virusa bila veoma visoka. Da li bi zbog toga trebalo odustati od te vrste testova?

Foto: Sebastian Gabsch/Geisler-Fotopress/picture alliance

U borbi protiv korona-virusa brzi antigenski testovi imaju veoma važnu ulogu – i to ne samo za one koji nisu vakcinisani, već sve više i za one koji jesu. Sve će se više testirati na poslu, u javnom prostoru i u privatnom okruženju, a ukoliko se uvede tzv. „pravilo 2G plus“, to znači da će i oni koji su vakcinisani i oni koji su se oporavili takođe morati da pokazuju da imaju negativan test.

-pročitajte još: Nemačka: Stižu strože mere i obavezno vakcinisanje

Osetljivost na virus samo 75 odsto

Mnogi veruju u brze testove na koronu koji su u Nemačkoj odobreni za privatnu upotrebu početkom 2021. Oni pomažu u otkrivanju infekcija u ranoj fazi i prekidaju lanac zaraze. Mnogi se odlučuju da urade najpre brzi test, pre nego što recimo posete svoje u staračkim domovima, pre nego što se okupe na manjim privatnim zabavama ili sada, na božićnim porodičnim proslavama.

Međutim, osećaj sigurnosti koji se tako dobija može da se pokaže i kao pogrešan. Istraživači sa nemačkih instituta „Paul Erlih“ i „Robert Koh“, kao i iz berlinske klinike „Šarite“ proučili su tačnost većeg broja brzih testova koji su dostupni u Nemačkoj i oko 20 odsto ih je palo na testu. Neki se nisu pokazali kao tačni ni kod osoba s visokom koncentracijom virusa. Prema objavljenoj „preprint-studiji“, 26 od 122 pregledana brza testa nije zadovoljilo ni minimalne zahteve za testiranje, a to je osetljivost na prisustvo virusa od 75 procenata.

Zašto su PCR testovi pouzdaniji?

Uzorci i za brze i za PCR-testove prikupljaju se iz sekreta disajnih puteva, dakle brisom iz nosa i/ili grla.

Brzi testovi traže antigene u tim sekretima, tj. određene proteine u omotaču virusa. Međutim, ako uzorak sadrži samo malu količinu virusa, recimo zato što je osoba tek na samom početku ili pri kraju infekcije, ili zato što je uzimala mnogo tečnosti pre testiranja, onda brzi testovi nisu baš pouzdani. Ako je brzi test pozitivan, odmah trebalo uraditi znatno pouzdaniji PCR-test.

PCR-testovi zahtevaju vreme jer moraju da se urade u laboratoriji, ali su zato pouzdanijiFoto: Brandon Bell//AFP/Getty Images

Kod PCR-testa se u laboratoriji polimeraznom lančanom reakcijom traži genetski materijal virusa SARS CoV-2, a čak su i male količine virusa dovoljne za pozitivan rezultat testa.

-pročitajte još: Omikron - blagi i drugačiji simptomi

Proizvođače testova niko ne kontroliše

Za mnoge bi sledeći podatak mogao da bude iznenađenje: proizvođačima je još uvek dozvoljeno da svoje brze antigenske testove iznesu na tržište bez ispitivanja kvaliteta, kao i da sami izdaju neophodnu izjavu o usklađenosti s traženim kriterijumima. Ova CE izjava navodi da proizvod zadovoljava temeljne zahtjeve sigurnosti i učinkovitosti.

Na stranici nadležnog instituta „Paul Erlih“ piše: Prema aktuelnoj direktivi Evropske unije za ’In vitro dijagnostiku’ (IVD), kojom se trenutno reguliše tržišno odobrenje za IVD u EU, proizvođači smeju sami da certifikuju testove na kovid 19 kao vid ’niskorizične in vitro dijagnostike’“ i da „odustanu od kontrole testova koju bi sprovela nezavisna ustanova pre nego što se brzi testovi iznesu na tržište“. A proizvođači naravno uvek potvrđuju da njihovi brzi testovi pouzdano identifikuju antigene.

Takva situacija je neodrživa, ali promeniće se tek od maja 2022, navodi nadležni nemački institut: „Tada (…) moraju biti pozvani na certifikaciju i proveru antigenskih testova, s obzirom na to da testovi na kovid 19 predstavljaju najveći stepen rizika. U budućnosti će se zahtevati laboratorijska ispitivanja tih testova i kontrola podataka od strane nezavisnih institucija.“

Ipak pomažu?

Da li bi zato trebalo odustati od brzih testova? Ne! Oni su i dalje korisni i pomažu u suzbijanju pandemije, jer često veoma brzo otkrivaju kovid i tako prekidaju lance zaraze u ranoj fazi. Takvi testovi su svojevrsni alarm, pogotovo kad neko ima veliku količinu virusa, tj. kada je veoma zarazan.

Ali, čak i uz negativan rezultat testa, čovek još uvek može da bude zaražen i da zarazi druge. On je u stvari zarazan dva dana pre pojave prvih simptoma, a u tom slučaju, ili u slučaju zaraze bez simptoma, događa se da brzi testovi ne daju pravi rezultat. Zato se na njih ne bi trebalo previše oslanjati i uljuljkivati u sigurnost koja zavarava.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.