1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kuda sa izbeglicama?

Klaus Dahmann21. jul 2013.

Prošle godine u svetu je bilo više od 45 miliona izbeglica. Nekoliko hiljada njih smestilo se u Nemačkoj. Ima ih sve više, mnoge opštine preplavljene su zahtevima za smeštaj.

Blick in ein Zimmer von Asylbewerbern in einem Wohnhaus in der zentralen Aufnahmestelle für Asylbewerber in Zirndorf (Bayern) am 28.09.2012. Foto: Daniel Karmann/dpa
Symbolbild Aufnahmestelle für AsylbewerberFoto: picture alliance/dpa

Puno kreveta na malom prostoru, svuda je odeća, u pozadini televizor. Stan je definitivno premali: u dve sobice živi šestočlana porodica. Na kraju hodnika nalaze se zajednički tuševi i WC-i za sve stanove na spratu. Privatnost? Zaboravite!

Bez obzira na to da li se smeštaj za azilante nalazi u Kelnu, Duizburgu ili Frankfurtu, situacija je slična: premalo prostora za previše izbeglica.

A njih ima sve više: Ministarstvo unutrašnjih poslova u Berlinu objavilo je da je broj zahteva za azil u prvih šest meseci 2013. godine porastao na 43 000. Skoro duplo više u odnosu na isto razdoblje prošle godine! Većina „azilanata“ dolazi iz Rusije, Sirije i Avganistana.

Najveći problemi u velikim gradovima

Prema zakonu o izbeglicama, za njihov smeštaj su odgovorne savezne pokrajine, postoji kvota. Potom se raspoređuju po komunama, od kojih su mnoge u problemima, finansijskim. Situacija se posebno pogoršava u gradovima. Na primer, u Kelnu je već popunjeno svih 30 domova sa oko 1600 ljudi koji čekaju da im se reši zahtev za azil.

"Azilanti" u DortmunduFoto: DW/K. Jäger

Osim toga, grad je smestio više od 600 izbeglica i u jednostavne hotele. Direktor ureda za smeštaj u Kelnu Stefan Ferber smatra da je to skupo, ali dobro rešenje:

"To je zbog toga što azilante prebacujemo samo u hotele čiji su vlasnici odgovorni i savesni i koji se brinu o tome da sve u hotelu dobro funkcioniše. Ipak, velika je mana ta što su hoteli skuplji nego od naših objekata."

2011. Keln je za smeštaj i brigu o izbeglicama izdvojio skro 22 miliona evra - ne računajući ulaganja u nove objekte. Samo deset odsto te sume nadoknadiće savezna država. Slično je i u drugim gradovima i mestima kaže Ferber:

Stefan FerberFoto: privat

" Vidljivi su napori da se situacija popravi, ali nama su potrebna znatno veća izdvajanja."

Još važnija dobra saradnja na lokalnom nivou

Keln u tom pogledu može svakako da posluži kao dobar primer: Već desetak godina postoji okrugli sto za pitanja o izbeglicama, na kojem se sastaju političari, uredi za imigraciju, službe za mlade i socijalno, kao i policija, grupe za pomoć izbeglicama i donatori.

"Kada je na primer reč o placevima za nove izbegličke domove, trebaju vam lokalni političari koji će pristati na to da se i u njihovim gradskim četvrtima formiraju novi domovi za izbeglice. Potrebna je i potpora donatora.“

Smeštaj za izbeglice u BerlinuFoto: DW/A. Koch

Vlasti u Kelnu smatraju da je za „azilante“ najbolje rešenje sopstveni stan. Zbog toga u tom gradu već dve godine postoji vrlo uspešan Ured za pomoć u traženju smeštaja. Stručnjaci pomažu „azilantima“ u potrazi za privatnim smeštajem, razgovaraju s posrednicima i vlasnicima stanova. Od 90-ih godina na ovaj način je stan našlo nekoliko hiljada azilanata. Najbolje od svega je što je ta situacija dobra za obe strane. I grad profitira od tih ulaganja.

Autori: Martin Koh/Tihana Lohinski

Odgovorna urednica: Dijana Roščić