1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaMađarska

„Make Europe Great Again“: Mađarska predsedava EU

21. jun 2024.

Mađarska preuzima predsedavanje Savetu Evropske unije, što bi moglo da ima posledice na Ukrajinu i klimatsku politiku. Da li će točkovi EU nastaviti da se okreću kada za njen volan bude seo najglasniji disident?

Mađarska, kojoj je već dugi niz godina na čelu evroskeptik Viktor Orban, predsedavaće EU u drugoj polovini 2024.
Mađarska, kojoj je već dugi niz godina na čelu evroskeptik Viktor Orban, predsedavaće EU u drugoj polovini 2024.Foto: SZILARD KOSZTICSAK/EPA

Iako nije bilo baš veliko iznenađenje to što je Mađarska ove nedelje objavila zvaničan slogan sa trampovskim prizvukom svog šestomesečnog predsedavanja EU, ipak je poruka „Učinimo Evropu ponovo velikom“ (Make Europe Great Again) izazvala u Briselu podizanje obrva.

Mađarski ultranacionalistički, populistički premijer Viktor Orban, bliski saveznik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, najočigledniji je evroskeptični lider u Evropskoj uniji.

U protekloj deceniji, njegova vlada sukobljavala se sa zvaničnicima EU, ali i sa drugim državama-članicama zbog nazadovanja demokratije u toj zemlji, zbog migracija, a nedavno i zbog vojne podrške Evropske unije Ukrajini.

Budimpešta je na ključnim glasanjima često koristila svoje pravo na veto, odugovlačeći političke odluke onda kada su svi ostali bili spremni da ih prihvate. U početku su joj bile blokirane milijarde evra iz fondova EU zbog kršenja demokratije i vladavine prava, mada je deo toga kasnije oslobođen, nakon što su sprovedene reformi. A samo prošle nedelje Mađarska je kažnjena sa 200 miliona evra zbog kršenja zakona EU o azilu.

Uzaludne kritike Evropskog parlamenta

Predsedavanje Savetu EU je šestomesečna, rotirajuća pozicija koju redom preuzimaju 27 država-članica. Evropski parlament je, međutim, doveo u pitanje sposobnost Budimpešte da predsedava EU imajući u vidu to da je uloga Predsedništva da deluje kao „pošteni posrednik“ među članicama i da se uzdigne iznad nacionalnih interesa, kao i to da je država koja predsedava odgovorna za unapređenje zakonodavne agende Unije.

Prošlog juna većina poslanika Evropskog parlamenta usvojila je rezoluciju u kojoj su se zapitali „kako će Mađarska moći da kredibilno ispuni taj zadatak 2024. godine, s obzirom na to da se ne pridržava zakona EU“.

Ali, taj neobavezujući prigovor nije prouzrokovao nikakve posledice.

Evropski izbori: Koji su najveći izazovi EU?

01:38

This browser does not support the video element.

Mađarska će, dakle, 1. jula početi da predsedava ministarskim sastancima i samitima EU, nakon što dirigentsku palicu bude preuzela od sadašnjeg predsedavajućeg, Belgije. Ona će tako do kraja godine predstavljati i druge zemlje-članice u pregovorima sa Evropskim parlamentom i Evropskom komisijom.

„Pošteni posrednik“ sa trampovskim sloganom

Ovog utorka (18. jun) na konferenciji za novinare u Budimpešti, mađarski ministar za EU Janoš Boka obećao je da će njegova zemlja raditi produktivno. „Kao predsedavajući ćemo biti pošteni posrednici koji lojalno rade sa svim državama-članicama i sa institucijama“, rekao je Boka.

Boka je još rekao da će Mađarska tokom svog mandata nastojati da poveća ekonomsku konkurentnost EU, da ojača odbrambenu politiku, da će težiti „doslednoj politici proširenja zasnovanoj na zaslugama“ i da će zaustavi ilegalnu migraciju strožim kontrolama na granicama i efikasnijim deportacijama u saradnji sa zemljama koje nisu članice EU.

Pored toga, Budimpešta ima za cilj i da preoblikuje Kohezioni fond, koji bi trebalo da smanji jaz između bogatijih i siromašnijih regiona EU. Mađarska će se, nastavio je Boka, zalagati i za „poljoprivrednu politiku EU orijentisanu na poljoprivrednike“, imajući u vidu proteste protiv klimatskih mera EU, a baviće se, kaže, i demografskim izazovima.

Ministar Boka zadržao je ozbiljan izraz lica dok je predstavljao slogan mađarskog predsedavanja EUFoto: Peter Lakatos EPA

A onda je na konferenciji za novinare došao red i da se kaže zvanični slogan mađarskog predsedavanja: „Učinimo Evropu ponovo velikom“, rekao je Boka – što je jasna referenca na Trampov čuveni slogan „Učinimo Ameriku ponovo velikom“, koji se, između ostalog, kočoperi na crvenim bejzbol-kapama širom SAD.

Odnosi između EU i SAD su poremećeni tokom Trampovog mandata od 2017. do 2021. Uprkos tome što je nedavno krivično osuđen, Tramp se ponovo kandiduje za predsednika na izborima u novembru.

„To zapravo pokazuje... očekivanje da zajedno treba da budemo jači nego pojedinačno, ali da nam istovremeno, i kada se okupimo, treba dozvoliti da ostanemo ono što jesmo“, objasnio je ministar Boka šta za Mađarsku znači taj slogan.

„Buntovna“ članica preuzima uzde

Alberto Alemano, profesor evropskog prava na univerzitetu HEC u Parizu, takođe se zalagao za to da se Mađarskoj uskrati predsedavanje.

„Moja najveća briga u vezi s mađarskim predsedavanjem je [da će to] dodatno normalizovati ideju da pobunjena država-članica može da prekrši pravila igre, a da i dalje ima koristi od igre“, objasnio je on svoj stav u pisanoj izjavi za DW.

Budimpešta preuzima predsedavanje EU u trenutku kada dolazi do promena u Briselu. Izbori za Evropski parlament održani su u junu, a dogovor o sastavu nove Evropske komisije biće finalizovan tek krajem godine. To verovatno znači da će biti vrlo malo novih zakonodavnih inicijativa.

Sporo pristupanje Kijeva Evropskoj uniji

Jedna od oblasti u kojoj bi moglo biti posledica, jeste kandidatura Ukrajine za pridruživanje EU koja je trenutno u ranoj fazi. Kijev se nada da će brzo napredovati otvaranjem konkretnih pregovaračkih poglavlja o neophodnim reformama.

Mađarski ministar Boka u utorak je nagovestio da do 2025. velikih pomeranja neće biti. „Prema mojim očekivanjima, tokom mađarskog predsedavanja pitanje otvaranja poglavlja uopšte neće biti pokrenuto“, rekao je on novinarima.

„Zeleni dogovor“ pod pritiskom zdesna

Profesor Alemano veruje da bi mađarsko predsedavanje takođe moglo da utiče i na klimatsku politiku EU, a posebno na postavljanje ciljeva do 2030. koji bi trebalo da EU izvedu na pravi put ka opštem cilju: nultoj neto emisiji do 2050. godine.

Posle višemesečnih protesta poljoprivrednika, mnogi desničarski orijentisani političari napadaju klimatske mere EUFoto: Kenzo Tribouillard/AFP/Getty Images

„Mađarska vlada često je kritikovala ’Zeleni dogovor’ EU i njenu klimatsku agendu“, podseća Alemanoje. „U okviru političkog pejzaža za koji se očekuje da će se pomeriti udesno [posle nedavnih izbora za Evropski parlament], prisustvo klimatski skeptične zemlje na čelu Saveta tokom druge polovine 2024. moglo bi da utiče na pozicioniranje Evropske unije“, tvrdi Alemano.

Očekujte „trolovanje“, ali bez većih poremećaja

Ipak, ne bi trebalo precenjivati uticaj uloge predsedavajućeg EU. Ogromna većina zakonskih predloga dolazi u stvari od Evropske komisije i potpisuju ih države-članice i Evropski parlament.

Jedan zapadnoevropski diplomata koji je želeo da ostane anoniman rekao je za DW da očekuje prilično normalnih šest meseci. „Orban i njegovi ljudi su veoma dobro svesni da će se druge zemlje-članice umešati i da će preuzeti stvari u svoje ruke ako naprave nered u agendi EU.“

„Oni će tu platformu pre svega da iskoriste za trolovanje, kao što je to slučaj sa ovim sloganom. Na svima nama je da budemo dovoljno disciplinovani da se na to ne upecamo“, rekao je diplomata.

*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku