1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Malorusija“ – nesagledive posledice

21. jul 2017.

Time što se zalažu za osnivanje „Malorusije“ proruski separatisti iz Donjecka praktično ističu teritorijalne pretenzije prema čitavoj Ukrajini. Da li je to u stvari kraj sporazuma iz Minska?

Foto: picture-alliance/Tass/dpa/V. Drachev

Zabrinutost u Kijevu, kritike iz Berlina i Pariza, čuđenje među poznavaocima prilika. Iznenađujući predlog vođe separatista u istočnoj Ukrajini Aleksandra Zaharčenka delovao je kao nekakav skandal. Prvi čovek samoproglašene „Narodne Republike Donjeck“ predložio je u utorak (18.7.) da se umesto Ukrajine osnuje nova država koja bi se zvala „Malorusija“. Vladu u Kijevu Zaharčenko proglasio „nelegitimnom“ pozvavši sve druge regione Ukrajine, izuzev anektiranog Krima, da se priključe novoj državnoj zajednici u kojoj bi Donjeck bio glavni grad.

Aleksandar Timofejev, zamenik šefa vlade u Donjecku, otišao je korak dalje izrekavši pretnju. „Ukrajina će nestati. Ako ne budu čuli naše zahtjeve koje upućujemo mirnim putem, ući ćemo u rat.“

Zabrinutost u Kijevu

Sukob koji već tri godine tinja u Donbasu, regionu bogatom ugljem, sada je pred preokretom s nesagledivim posledicama. Sestrinska republika Lugansk, koju takođe podržava Moskva, ništa nije znala o tom predlogu i reagovala je uzdržano.

Aleksandar Zaharčenko se zalaže za stvaranje nove države koja bi se zvala „Malorusija“Foto: Imago/Tass

Prve reakcije iz Kijeva pokazuju mešavinu zabrinutosti i opuštenosti u vezi s izjavom vođe separatista u Donjecku. Ukrajinski predsednik Petro Porošenko, trenutno u poseti Gruziji, izjavio je da Aleksandr Zaharčenko nije „nikakva politička figura“ već „ruska marioneta“. Šef Generalštaba Viktor Mušenko ocenio je da je reč o „bolesnim fantazijama“, a predsedavajući Nacionalnim savetom za bezbednost Oleksandr Turčinov smatra da se radi o „agresivnim planovima Rusije“ čije rukovodstvo ne želi da se konflikt reši mirnim putem.

Oštra kritika u Berlinu

Nemačka vlada ocenila je da je ta izjava „potpuno neprihvatljiva“. „Gospodin Zaharčenko nema nikakav legitimitet da govori u ime tog dela Ukrajine“, izjavila je portparolka nemačke vlade za DW. „Očekujemo da Rusija to ne prizna i osudi“. Slično se izjasnilo i Ministarstvo spoljnih poslova Francuske.

Jirgen Hart, demohrišćanski poslanik u nemačkom Bundestagu zadužen za pitanja spoljne politike oštro je kritikovao ideju o stvaranju „Malorusije“. „Proglašenje države 'Malorosije' još jedna je provokacija ruske strane u perfidnoj igri oko vlasti i vladavine u Evropi“, izjavio je Hart za DW. „Ona pokazuje da se Putinu ne sme verovati. On stalno poziva Zapad na razgovore, ali u njegove reči se očito ne može pouzdati“.

Skandal pre razgovora s Putinom

Zvanična Moskva je uzdržana. Doduše, pojedini političari izražavaju razumevanje za istočno-ukrajinske separatiste, ali tvrde da njihova inicijativa predstavlja kršenje sporazuma iz Minska. Ta sporazum predviđa autonomni status za Donjeck u okviru Ukrajine nakon povlačenja teškog oružja i uspostavljanja mira. Donjeck bi prema sporazumu trebalo da bude u nadležnosti vlade u Kijevu.

Na marginama G20: Makron, Putin i Merkelova o situaciji u UkrajiniFoto: picture alliance/dpa/T. Schwarz

Vest o „državi Malorusiji“ stigla je nekoliko dana pred telefonsku konferenciju u tzv. normandijskom formatu o situaciji u Ukrajini. Reč je o telefonskom razgovoru na najvišem nivou, koji vode šefovi država i vlada Nemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine. Poslednji put su o situaciji u Ukrajini na marginama samita G20 razgovarali kancelarka Merkel i francuski predsednik Makron. Na pitanje kakav je bio rezultat tih razgovora, odgovor je glasio da su svi složni u tome da mora doći do uspostavljanja trajnog mira. To je centralni zahtev iz sporazuma u Minsku koji je postignut 2015. i koji do danas nije ispunjen.

Kraj mirovnog procesa?

Da li inicijativa zaista potiče iz Moskve i kakve bi posledice ona mogla da ima. Mnogi posmatrači ocenjuju da je ideju o stvaranju „države Malorusije“ apsurdna – tim pre što se taj istorijski naziv koji je upotrebljavan u carskoj Rusiji samo delimično odnosio na Donbas koji je u to vreme bio deo Ruskog carstva. „To su bolesna fantaziranja“, ocenio je za DW Vinfrid Šnajder-Deters. „Teško mogu da zamislim da to dolazi iz Kremlja“, dodaje taj ekspert za istočnu Evropu i publicista koji inače živi u Ukrajini. „Ukrajina ne bi trebalo previše da brine, ali mora da bude spremna na vojnu eskalaciju.“

Štefan Majster iz Nemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) takođe ocenjuje da je to „apsurdni model“, tim pre što se ukrajinsko stanovništvo sve više distancira od Rusije. Ali za razliku od Šnajder-Detersa, Majster veruje da je inicijativa o osnivanju „Malorusije“ dogovorena s Kremljom. „To je pokušaj da se skrene pažnja sa sporazuma u Minsku“.

U Kijevu ima onih koji smatraju da je time praktično okončan proces iz Minska, odnosno da je mirovni sporazum sahranjen. „Ukoliko se uvede ratno pravo i zabrane političke partije, onda nema ni govora o izborima“, kaže Mikola Sunhurovski iz kijevskog trusta mozgova Centar Razumkov. Zaharčenko je zaista predložio da se u „Malorusiji“ na tri godine proglasi vanredno stanje kako bi se zabranio rad političkih stranaka. Izbori u područjima na kojima vladaju separatisti glavne su sporne tačke između Kijeva i Donjecka.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi