Milijarde evra lete u svemir
1. decembar 2008.Savet ministara Evropske agencije za svemirska istraživanja odlučilo je da usvoji opširan programski paket. Prema navodima Nemačkog centra za vazduhoplovstvo i i svemirske letove (DLR), nemačka savezna Vlada učestvuje u projektu sa 2,7 milijardi evra i time finansijski najviše doprinosi savezu 18 zemalja koje učestvuju u ESA.
Vrhunac evropskih svemirskih istraživanja u sledećih nekoliko godina jeste planirani start svemirskog teleskopa „Herpschel/Planck“ na proleće 2009. godine, zatim misija „Gaia“ koja ima za cilj trodimenzionalno merenje Mlečnog puta 2011. godine, kao i putovanje svemirske sonde „Bepi Colombo“ do Suncu najbliže planete Merkur 2014. godine. Najveći deo novca odlazi u korist Međunarodne svemirske stanice (ISS), čije korišćenje će se najverojatnije produžiti za pet godina do 2020. godine.
Prema navodima direktora ESA Žan-Žaka Dordaina sledeći važan projekat jeste treća generacija evropskih satelita za prognozu vremena „Meteosat“ kao i dalje usavršavanje rakete „Ariane-5“. Misija na Mars pod nazivom „ExoMars“ počeće 2016. godine. Ona će tražiti tragove života na Marsu na površini i ispod zemlje.
Više novca i za naučne programe
Nemačka je zadovoljna rezultatima konferencije održane u Hagu.
„Usvojeni programi su preduslova da Nemačka i Evropa mogu da nadgledaju i prognozirati vremenske prilike, prirodne katastrofe i klimu na do sada nedostižno precizan način“, komentarisao je šef pregovaračke ekipe nemačke Vlade Peter Hince.
On je izrazio posebno zadovoljstvo što će se još više poboljšati vodeća pozicija u mogućnostima osmatranja Zemlje. Prema navodima DLR-a, Nemačka izdvaja 292 miliona evra za treću generaciju evropskog sistema satelita „Meteosat“.
Za direktora ESA Dordaina od posebnog je značaja povećanje budžeta za naučni program. Od 2009. godine godišnje će stizati 3,5 odsto više novca. Ukupno, do 2013. godine, na raspolaganju stoji 2,3 milijarde evra, a „to je dobra vest za istraživanja“, naglasio je Dordain.