1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mitovi i legende Nemačke

6. april 2009.

Mitovi su za Nemce uvek bili veoma važni. Od strogo nemačkih legendi o Barbarosi i Nibelunzima, preko posleratnog „privrednog čuda“ i Folksvagenove „Bube“ pa do današnjih globalnih mitova koje simbolizuje Barak Obama.

Legenda o kralju Barbarosi kaže da će se on ponovo vratiti
Legenda o kralju Barbarosi kaže da će se on ponovo vratitiFoto: ullstein - Archiv Gerstenberg

Kralj Barbarosa vekovima spava u pećini u Tiringenu. Budi se na svakih sto godina i šalje jednog patuljka da vidi da li gavranovi lete nad brdom. Ako lete, onda ponovno utone u san. Legenda kaže da će se Barbarosa jednog dana vratiti i kao i svaki mudri vladar zavesti red. Uz to srednjevekovno narodno verovanje ljudi su se tešili i uzdali u bolju budućnosti.

„Nemci i njihovi mitovi“Foto: Rowohlt

„Baš to je uloga mitova“, kaže politikolog Herfrid Minkler, autor knjige „Nemci i njihovi mitovi“, za koju je dobio nagradu sajma knjiga u Lajpcigu. Mitovi starih Germana danas su daleki i strani. Ipak, objašnjava Herfrid Minkler, oni uvek i u svakoj zemlji imali svoj smisao. Tako je i danas:

„Mitovi su više od puke istorije. Oni ne samo da prepričavaju događaje iz prošlosti već nam pružaju i sigurnost u pogledu budućnosti.“

Politički mitovi

Mitovi mogu da igraju veliku ulogu i u političkom životu. U novijoj istoriji to se u zastrašujućim razmerama pokazalo kod nacističkih tumačenja germanskih mitova. Tako nešto moglo je da se nasluti prilikom stvaranja kulta Vagnera, čiju su operu „Nibelunzi“ nacionalsocijalisti proglasili za nešto posebno. Srednjovekovni junaci bili su uzor za buduću snagu i moć, stvorene su konture „nadljudi“, koje su nacisti decenijama kasnije uzdigli do ideala.

„Buba“ je postala simbol nove, posleratne NemačkeFoto: AP

Posle 1945. stvoreni su novi mitovi - okrenuti budućnost. Tzv. „privredno čudo“ Nemcima je dalo snagu da prebrode period obnove. Simbol tog vremena bila je Folksvagenova „Buba“ koja je i u inostranstvu postala toliko željeni simbol miroljubive Nemačke.

Herfrid Minkler žali zbog toga što 9. novembra 1989, na dan kada je pao Berlinski zid, nije nastao novi mit. Događaji jesu bili mitski, ali je taj datum već bio „obeležen“.

Na taj dan su 1923. godine, desničari okupljeni oko Hitlera pokušali puč protiv Vajmarske republike, a 1938. na taj dan dogodila „Kristalna noć“ pogroma nad Jevrejima.

Veštački mitovi

Za mnoge Nemce Barak Obama je već sada mitFoto: AP

Kao zamena su se pojavili veštački stvoreni mitovi kao što je parola „Ti si Nemačka“, uz pomoć koje je vlada u Berlinu nedavno pokušala da ohrabri građane. Tu je i slogan koji je lansirao lista Bild: „Mi smo papa“.

„To naravno ne funkcioniše, jer se to ne može ni prepričati niti preneti. To je samo slogan. Iz toga se ne može razviti mit, sa time se intelektualci ne mogu poigrati, a šire mase u to ne mogu da poveruju“, kaže Minkler.

Današnje generacije Nemaca vape za mitovima, samo sada ih pronalaze van Nemačke.

„Nemci u poslednjih nekoliko meseci sa pažnjom gledaju na Ameriku, u kojoj se sa pojavom Baraka Obame donekle na scenu vratio i politički mit. Mitovi su dakle nedvosmisleno nepresušan deo politike.“

Autor: Kersten Knip/Ivan Đerković

Odgovorni urednik: Sanja Blagojević