1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mladi na internetu: Od prijateljskog dopisivanja do ucene

22. novembar 2026.

Internet je jedno od glavnih mesta seksualnog nasilja nad mladima, a roditelji često nisu svesni opasnosti. Nemačka ministarka obrazovanja predstavila je nacionalnu kampanju čiji je cilj borba protiv tog oblika nasilja.

Često je seksualno nasilje udaljeno samo klik ili dva
Često je seksualno nasilje udaljeno samo klik ili dvaFoto: Matthias Balk/dpa/picture alliance

Podataka i činjenica o razmerama seksualnog nasilja kojem su izloženi mladi na internetu, uključujući i one u Nemačkoj, ima dovoljno. Ipak, nemačka savezna poverenica za zaštitu mladih od tog oblika nasilja, Kerstin Klaus, konferenciju za novinare u Berlinu prošlog utorka (18.11.) započela je pričom o jednom konkretnom slučaju. Bivša novinarka govori o trinaestogodišnjem dečaku koji je na jednoj gejming platformi najpre, naizgled bezazleno, upoznao devojčicu za koju je verovao da je njegovih godina. Počeli su da se dopisuju, dečak je stekao poverenje u nju, a komunikacija se potom preselila na aplikaciju za razmenu poruka.

Klaus nastavlja: „Dopisivanje postaje sve ličnije, pa i intimnije. Ona traži fotografije i zahteva da joj se pokaže nag. Dečak se najpre dvoumi, ali joj potom šalje intimne fotografije.“ Time je, objašnjava Klaus, cilj kriminalaca ostvaren: fotografije stižu do porodice i prijatelja, a dečak postaje žrtva ucene. To nije izolovan slučaj, ističe Klaus. Savezna poverenica zaključuje: „Internet je postao centralno mesto izvršenja seksualnog nasilja i napada. A naša deca su tamo gotovo uvek sama. Mi odrasli prečesto umanjujemo ozbiljnost onoga što se dešava na internetu. Međutim, digitalno seksualno nasilje je stvarno nasilje. Ono je često i kažnjivo.“

Vladina poverenica Kerstin Klaus (levo) i savezna ministarka za porodicu Karin Prin (CDU) u Berlinu predstavljaju izveštaj pod nazivom Ne prebacuj odgovornostFoto: dts Nachrichtenagentur/IMAGO

Naziv kampanje: „Ne prebacujte odgovornost na druge"

Zajedno sa saveznom ministarkom za porodicu Karin Prin (CDU), poverenica je pokrenula novu kampanju koja je prvenstveno namenjena odraslima, odnosno i roditeljima. Njen slogan glasi: „Ne prebacujte odgovornost na druge“. Kampanja je počela u sredu, 18. novembra, na evropski Dan zaštite dece od nasilja na internetu, a biće predstavljena i putem velikih plakata u nemačkim gradovima.

Informativni materijall biće dostupni i na mestima poput lekarskih ordinacija, gde ljudi imaju vremena da ih pročitaju. Klaus i Prin su još tokom leta angažovale institut za istraživanje javnog mnjenja Civey da sprovede reprezentativno istraživanje u kojem je učestvovalo 1.500 roditelja dece i mladih, kao i 500 adolescenata.

Rezultati pokazuju da 24 odsto roditelja veruje da su njihova deca već doživela seksualno uznemiravanje ili nasilje na internetu, dok je čak 33 odsto mladih potvrdilo da im se to zaista dogodilo. Deca se, očigledno, ne poveravaju uvek roditeljima, često zbog stida. Čak 58 odsto roditelja nije znalo da je slanje seksualnih fotografija maloletnicima od strane odraslih osoba krivično delo.

Takođe, 44 odsto roditelja nije bilo upoznato s tim da odrasli čine krivično delo kada plaćaju maloletnicima za seksualne radnje. A možda je najzabrinjavajući podatak da 83 odsto roditelja tvrdi da često razgovara sa svojom decom o opasnostima na internetu. Međutim, samo 40 odsto mladih uzrasta od 16 do 18 godina potvrđuje da je to zaista tako.

„Roditelji često potcenjuju opasnosti na internetu“

Debora Voldemihael rukovodi evropskom inicijativom „klicksafe“ (u prevodu: bezbedan klik). Osobe koje su pogođene ovim problemom i kojima je potreban savet mogu da se obrate njenoj organizaciji, sa sedištem u Ludvigshafenu. Diplomirana pedagoškinja prethodno se kao naučnica na Univerzitetu u Majncu intenzivno bavila pitanjem zaštite dece i mladih u novim medijima.

U razgovoru za DW kaže da je novi podaci nisu iznenadili: „Vidimo da sve mlađa deca imaju pametne telefone. A gotovo sve aplikacije, bilo da je reč o igricama, društvenim mrežama, aplikacijama za razmenu poruka ili drugim platformama, omogućavaju direktnu komunikaciju. Dakle, mogućnost da se deci direktno obratite, a da roditelji za to ne znaju, jednostavno postoji.“

Voldemihael smatra da su za edukaciju svakako odgovorni i vrtići i škole, ali da roditelji moraju da nastoje da budu u toku sa novim tehnologijama i da o ovoj temi sa decom iznova i iznova razgovaraju: „Mnogi roditelji zaziru od novih aplikacija i tehnologija, uz obrazloženje da se deca u to mnogo bolje razumeju. Tačno je da mnoga deca imaju razvijene veštine korišćenja tih tehnologija. Ali roditelji svojoj deci svakako mogu mnogo toga da prenesu, baš kao što to čine i u stvarnom životu kada im kažu: Ne idi sa nepoznatim ljudima i ne uzimaj ništa od njih. Isto pravilo može se primeniti i u digitalnom svetu."

Međutim, roditelji često potcenjuju opasnosti na internetu, za razliku od opasnosti u svakodnevnom životu, na primer u saobraćaju, smatra Voldemihael.

Deca se u digitalnom svetu često potpuno sama suočavaju sa izazovima Foto: Halfpoint/Depositphotos/IMAGO

 Prin se zalaže za sveobuhvatnu strategiju

I ministarka Karin Prin smatra da je najvažnije da se deci jasno stavi do znanja da ni za šta nisu kriva, čak ni ako su nasela na prevaru osoba sa kojima su stupila u kontakt na internetu. Deca, ističe političarka iz redova demohrišćana, moraju da znaju da o tome mogu da razgovaraju kod kuće. Ona dodaje: „Istovremeno nam je potrebna sveobuhvatna strategija: od ranog medijskog obrazovanja, preko osnaživanja roditelja i stručnjaka, pa sve do jasnih pravila i konkretnih zahteva za operatere digitalnih platformi."

Nemačka vlada nedavno je usvojila načelni koncept za škole. Prema smernicama usvojenim u oktobru, platforme poput TikToka, Snepčeta i Instagrama ubuduće bi u Nemačkoj trebalo da budu nedostupne deci mlađoj od 13 godina, ali takva odluka još nije konačno doneta.

Ministarka priznaje da još nije zadovoljna obavezom platformi da samostalno blokiraju neprimerene sadržaje. I Debora Voldemihael smatra da bi Nemačka mogla mnogo toga da nauči od pojedinih zemalja Evropske unije, poput Francuske. Tamo su novi mediji deo nastavnog programa još od prvog razreda osnovne škole. „Tamošnje institucije mnogo odlučnije reaguju na sajber-mobing i digitalno nasilje, uključujući i krivično gonjenje. To je jasan politički signal.“

Slučaj Kolijen Fernandes

Seksualno nasilje na internetu često postane tema javnosti tek kada su njegove žrtve poznate ličnosti. Slučaj nemačke glumice Kolijen Fernandes, na primer, dospeo je na naslovne strane medija daleko izvan granica Nemačke. Fernandes optužuje svog bivšeg supruga Kristijana Ulmena, između ostalog, da je na internetu kreirao lažne profile u njeno ime i preko njih širio pornografske sadržaje. Magazin „Špigel“ prvi je izvestio o tome u martu.

Ulmen, takođe poznati glumac, negira optužbe. Državno tužilaštvo u Icehou i dalje vodi istragu. Nakon što je slučaj dospeo u javnost, tokom proleća su širom zemlje održani brojni protesti protiv nasilja na internetu.

Preskoči sledeću sekciju Aktuelno na početnoj stranici

Aktuelno na početnoj stranici

Preskoči sledeću sekciju Ostale teme