1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mnogo motiva za napad

25. april 2013.

Teroristi stižu iz različitih etničkih grupa, na šta je svet podsetio i napad u Bostonu. U intervjuu za Dojče vele, stručnjak za terorizam Rolf Tophoven upozorava da u javnosti trenutno postoje sumnje protiv svih Čečena.

Foto: picture-alliance/dpa

DW: Napad u Bostonu uplašio je mnoge. Teroristi su bili Čečeni. Tabloid „Bild“ izveštava o čečenskim izbeglicama u Nemačkoj i poziva se na podatke snaga bezbednosti po kojima, navodno, postoji takozvano „opasno lice“ i oko 120 osoba koje bi mogle da počine krivična dela osetnog značaja“. Ima li uopšte smisla deliti potencijalno opasne osobe po etničkoj pripadnosti?

Rolf Tophoven: „Moramo to da kažemo potpuno jasno: napad u Bostonu koji su počinila dva brata iz Čečenije, nije bio usmeren protiv politike ruske vlade u Čečeniji. Napad se dogodio u SAD. Braća su toj zemlji već deset godina. Zbog toga ne možemo da kažemo da su u Bostonu aktivirali bombe – za Čečeniju. Da im je to bila namera, to bi se desilo negde u Čečeniji ili Dagestanu. Pored toga, ne verujem da bi osumnjičeni trebalo da se dele po poreklu. Nemačke bezbednosne službe imaju prilično dobar pregled terorističkih aktivnosti militantnih islamističkih terorista.“

Šta znači „opasno lice“? Šta se podrazumeva pod osobom koja može da počini krivična dela osetnog značaja“?

Eksplozija na Bostonskom maratonuFoto: picture-alliance/AP

„Krivična dela osetnog značaja su ona koja bi mogla da se počine – i to je naravno sve hipotetički, postoji kao mogućnost. S druge strane, želim da objasnim šta je to 'opasno lice'. Nemačke bezbednosne institucije procenjuju da u zemlji ima oko 200 opasnih lica. To su ljudi koji još uvek nisu počinili terorističke napade, ali su bliski organizacijama i grupama koje mogu biti terorističke i ti ljudi bi mogli da upadnu u terorističku scenu. Na te ljude se motri, za njih se zna, i na njih se apeluje da ne čine zločine. Može se reći da se oni nalaze na spisku ljudi koji bi možda počinili teroristički napad.“

Među radikalne islamiste mnogi ubrajaju salafiste. Kako to izgleda sa etničke tačke gledišta?

„Nemam nikakvu konkretnu predstavu o etničkom sastavu salafista. Pre svega, uvek se kaže da militantni islamisti, oni iz najstrože struje islama, pripadaju salafistima. U salafizmu postoji više grupa. Pre svega, tu su ljudi koji žele da se vrate u vreme početka islama, u njegovu najraniju fazu. Druga grupa su salafisti koji žele da deluju politički. Treća grupa je najopasnija. To su salafisti koji žele džihad, sveti rat, i možda i sami žele da se bore u njemu. Takve salafističke struje mogu da dođu iz Saudijske Arabije. Mogu da dođu iz Jemena. Sigurno da mogu da dođu i iz Čečenije. Znamo da su se ranije čečenski komandosi tesno povezivali sa terorističkom organizacijom Osame bin Ladena, sa Al-Kaidom.

Imaju li teroristi uopšte nacionalnost?

„U svakoj zemlji postoje teroristi. Pre svega, jako je važno da sa tim budemo načisto: ne postoji tačan profil. Terorista može da bude Nemac, Rus ili Saudijac. Terorističke operacije zavise od mnogo stvari. Mogu da budu motivisane politički. Mogu da budu motivisane i ekonomski. Mogu, i to nažalost vidimo u sve većoj meri, biti motivisane i religiozno.“

Autori: Aleksander Varkentin / Darko Janjević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković