Mostarski gradski odbornici su preimenovali šest ulica koje su nosile nazive nekadašnjih ustaških funkcionera. Od specijalnog predstavnika EU u BiH Johana Satlera, visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, ambasade SAD, mostarske jevrejske zajednice - za odbornike, gradonačelnika Mostara Marija Kordića i predsednika Gradske skupštine Salema Marića stižu pohvale i čestitke - ali i poruke da isto moraju učiniti i Sarajevo i Banja Luka.

Valja podsetiti da su upravo ambasadori EU, Velike Britanije, OSCE, SAD i visoki predstavnik u BiH, krajem juna u svom pismu mostarskim vlastodršcima apelovali da se izmene nazivi spornih ulica čime bi se, kako su naveli, dao "snažan primer pomirenja, želje za oslobađanjem od prošlosti, ali i primer ostalima".

Ustaše više 'ne stanuju' u Mostaru

Mile Budak, Vokić i Lorković, Rafael Boban, Đuro Spužević, Jure Francetić i Ivo Zelenika, svi visoki politički i vojni funkcioneri ustaškog režima - više ne "stanuju" u Mostaru. Mostarske ulice koje su nosile njihovo ime sada su preimenovane: umesto Ulice Mile Budaka sada je Šantićeva ulica, Ulica Vokića i Lorkovića mijenja ime u Ulicu Tina Ujevića, Ulica viteza Rafaela Bobana u Ulicu fra Ljudevita Laste, Ulica župana Đure Spuževića u Ulicu Ice Voljevice, Ulica Јure Francetića u Humsku, a Ulica Ive Zelenike u Ulicu Ciglana.

Iako je u mostarskom gradskom veću opozicija negodovala jer njeni predlozi za nove nazive ulica nisu usvojeni pa su ostali uzdržani pri glasanju o novim nazivima, svi odbornici su smatrali da je preimenovanje više nego potrebno.

A najviše od svih, kako izgleda, odbornici HDZ BiH, čije su nove generacije političara time ispravile neverovatne poteze stranačkih kolega iz 1995. godine. U tom "skidanju anatema" pomogli su im partneri iz njihove vladajuće koalicije, SDA i SNSD.

Što se tiče opozicije, odbornica Naše stranke, Irma Baralija, negodovala je zbog činjenice da se među novim imenima mostarskih ulica ne nalazi nijedna žena, dok su odbornici opozicione Hrvatske republikanske stranke (HRS) smatrali kako se ovim "ispravlja greška HDZ-a" te su imali i druge predloge, između ostalog i o ukidanju imena Titove ulice kao, kako su utvrdili, simbola totalitarnog, komunističkog režima. No, nijedan predlog opozicije nije dobio potrebnu podršku, a protiv preimenovanja Titove ulice glasali su i svi odbornici bošnjačke nacionalnosti, pa i vladajuće SDA.

Prvo veliko preimenovanje je bilo sredinom 90-ih

Davne 1994. godine Opštinsko veće Mostara, s većinom HDZ-a BiH, donelo je odluku o preimenovanju mostarskih ulica te je formirana Komisija za izmenu ulica i trgova u gradu. Već 1995. preimenovane su čak 72 ulice i trga u Mostaru. Nestale su ulice zaslužnih Hrvata, Bošnjaka i Srba komunističkog sistema ali i hrvatskog vođe seljačke bune Matije Gupca, hrvatskog pesnika i političara, prvog predsednika Narodne Republike Hrvatske Vladimira Nazora. 

Čini se da je u Mostaru ova tema zaključena. No, ne i u Sarajevu i Banja Luci. Te gradove, kako izgleda, tek čeka suočavanje s prošlošću, s ustašama i četnicima, jer mnoge ulice nose ime saradnika nacističkog i četničkog pokreta.

U Sarajevu je javnosti najzvučnije ime ulice nazvane po bošnjačkom antisemiti Mustafi Busuladžiću, ali i pukovniku i zapovedniku esesovske muslimanske policije Sulejmanu Pećarizu, kao i Osmanu efendiji Rastoderu, takođe nekadašnjem pripadniku muslimanske policije, potom članu 13. SS-divizije Huseinu efendiji Đozi, te reisu Fehimu Spahi kao otvorenom simpatizeru ustaškog režima.

Pred Banjalukom su odluke o imenima ulica po sledbenicima četničkog pokreta, Stevana Moljevića, Uroša Drenovića, Rade Radića, Dragiše Vasića i drugih.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.