U julu 2017. godine irački premijer Haider al-Abadi objavio je da su vladine trupe vratile kontrolu nad Mosulom. Bitka za ovaj irački grad na severu zemlje, koji je okupirala paravojska džihadističke organizacije "Islamska država" (IS), trajala je devet meseci. Potrebni su bili zajednički napori iračke vojske, američkih trupa, vazdušnih snaga međunarodne koalicije protiv IS, kurdskih grupa Pešmerga i drugih jedinica kako bi se teroristi isterali iz dobro utvrđenog grada.

- pročitajte još: Umetnost u paklu Islamske države

Borba za Mosul imala je poseban značaj i zbog svoje simbolike. U junu 2014. godine je tadašnji lider IS Abu Bakr al-Baghadi upravo u ovom gradu proglasio "Kalifat" (islamsku državu). Stanovnici Mosula i okoline osetili su surovost i brutalnost strahovlade IS. Stotine mladića, koji nisu želeli da se pridruže ovoj terorističkoj organizaciji, su pogubljeni a ljudi iz okoline su pre početka iračke ofanzive privođeni i korišteni kao živi štit. Prema izveštaju UN, u ovu svrhu zloupotrebljeno je preko 5.000 porodica. IS je želeo da izbriše i kulturno pamćenje. Stoga su njegovi pripadnici sistematski uništavali kulturnu baštinu tokom okupacije. Razbijali su oltare i crkvene skulpture kojima su oltari bili okićeni, otvarali kripte i trgali krstove s krovova crkava. Skidali su zvonike i uništavali kupole. Znali su da zapale i kompletne crkve. Dizali su u vazduh šiitske džamije i sufijska svetišta. Pokušali su da izbrišu i antičko nasleđe grada.

IS želeo da izbriše kulturno pamćenje

Ono malo spomenika kulture, koji su ostali pošteđeni razaranja od strane terorista IS, uništeno je tokom borbi za Mosul. „IS je želeo da izbriše kulturno pamćenje severnog Iraka", kaže arheolog Rihard R. Cetler sa Univerziteta Pensilvanija u intervjuu za DW. On je na čelu "Programa za stabilizaciju kulturnog nasleđa Iraka" ("Iraq Heritage Stabilization Program") koji se bavi obnovljanjem starih, istorijskih delova grada. To sponzorira Fondacija Gerda Henkel u saradnji sa iračkom vladom i grupama civilnog društva.

- pročitajte još: Isterivanje đavola u kalifatu

Za lokalno stanovništvo to je važan zadatak: "Ljudi u Mosulu i okolnim gradovima imaju duboku vezu sa prošlošću", ističe Cetler. Grad Niniva, jedan od najvažnijih gradova drevnog Asirskog carstva, ležao je na području današnjeg Mosula. "Narod Mosula vrlo je ponosan što potiče od asirskih kraljeva, koji su vladali velikim delom Bliskog istoka u prvom milenijumu pre nove ere. Ali, IS je preduzeo sve da uništi ostatke antičke prošlosti ovog regiona." IS nije samo ostavio uništene spomenike kulture, već je oštetio i društveno tkivo. Pritisak terorista na etničke i verske manjine pojačao je ionako napete odnose između pojedinih grupa stanovništva u gradu, kaže politologinja Irene Kostantini, koja predaje na Univerzitetu u Bolonji i koja, uz podršku Fondacije Gerda Henkel, istražuje sociološke i političke aspekte obnove Mosula. Pripadnici manjina osnovali su svoje oružane grupe i udružili se. To je bila reakcija na teror IS. "Ali, umesto da budu faktor sigurnosti, stanovništvo ih doživljava kao dodatni faktor nesigurnosti", kaže Kostantini za DW.

Novi identitet

Sada je različitim etničkim grupama potrebno prelazno pravosuđe i program nacionalnog pomirenja. "Ali, to su dugoročni procesi, koji se oslanjaju na kontinuiranu posvećenost lokalnih i nacionalnih kreatora politike", kaže Konstantini. Osnovni zadatak je rekonstrukcija uništenih ili oštećenih objekata kulturne baštine. Svrha toga je vratiti ljudima dio identiteta. Zajednička obnova takođe može pomoći u zbližavanju verskih zajednica i stvaranju svesti o vremenu okupacije koju su zajednički pretrpeli. To bi mogao biti jedan od preduslova za uspostavljanje budućeg zajedništva, možda čak i novog identiteta.

Obnova politici više nije važna

Mnoge građevine se mogu obnoviti, kaže Cetler. "U samom Mosulu moguće je obnoviti džamije, crkve, svetišta, istorijske kuće, kapije u zidu tvrđave i još mnogo toga." Međutim, obnova crkava u starom gradu verovatno će imati više simbolički nego praktični značaj. "Samo će se mali broj prognanih hrišćana vratiti u grad", rekao je Cetler. Međutim, ideja obnove ponovno se našla na dnevnom redu političara, kaže Konstantini. Sredstva nisu dovoljna da pokriju obnovu celog područja, koje je nekad zauzimao IS. Procenjuju se na oko 88 milijardi dolara (gotovo 72 milijarde evra). Pored toga, zemlja se suočava s novim izazovima – krizom vlade, pandemijom korone i ekonomskom krizom. Politikolog Kostantini kaže da je projekat zbog toga izgubio na važnosti.

Angažman lokalnog stanovništva

Uprkos svim nedaćama, najveći angažman dolazi od lokalnog stanovništva. "Saradnja s stanovnicima Mosula i okolnih gradova je sjajna", kaže Cettler sa Univerziteta Pensilvanija. Situacija nije laka za ljude jer u uništenom gradu i dalje nedostaje stambenih i javnih objekata.

"Pa ipak, ljudi su entuzijasti kada se radi o obnovi njihovog istorijskog i kulturnog nasleđa", kaže Cetler. "Oni to smatraju presudnim za svoju budućnost i srećni su zbog radnih mesta, koja nude radovi na obnovi i restauriranju srušenih spomenika kulture. Na terenu imamo brojne i jake lokalne partnere. Bez njih teško da bismo se mogli prihvatiti ovoga posla."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android