Na sajli sa sunđerom u ruci
19. jul 2010.U uputstvu za one koji žele da se upuste u malu privredu čišćenjem prozora, piše: „Da biste osvojili prve mušterije, dajte oglas u regionalnoj štampi i delite letke po okolini Vašeg mesta. Izvršite anketu u susedstvu, da biste proverili ko bi bio zainteresovan za takvu vrstu servisa. Pre nego što bilo šta investirate u sam posao, sačekajte reakciju na Vašu reklamnu kampanju. Tek kada ona ispadne pozitivna, trebalo bi da se pozabavite i nabavkom profesionalne opreme.“
U Nemačkoj, naravno, mnogi perači prozora rade u okviru velikih firmi za čišćenje zgrada spolja i iznutra. Kada je reč o zgradama visine do pet spratova, sve se radi uz pomoć kamiona sa dizalicom i takozvanom „snorkel-rukom“, košarom kakve koriste i radnici elektrodistribucije. Kada je reč o velegradskim poslovnim četvrtima, najbolje opremljeni moraju imati skele i sigurnosne sajle na kojima te skele mogu da vise, ako treba, i sa 60. sprata. Posao je relativno jednoličan i naporan. Mora da se počne vrlo rano, ali već po dnevnom svetlu, kada se nečistoće na staklu vide.
„Na objektu moramo biti vrlo rano, znači: ustajanje u pet sati, dolazak pred objekat u šest... osnovne alatke i voda sa potrebnim sastojcima moraju biti pri ruci... ako se posao dobro i brzo uradi, neki put bude i male nagrade“, kaže Mara Forman koja ovaj posao radi već osam godina.
Takmičenja u pranju
Osnovne alatke su uvek sunđer i brisač kojima perači prozora često barataju neverovatno vešto. Posebno se ugovara čišćenje samog stakla a posebno prozorskih okvira. Ovo potonje je takođe nauka za sebe. Što se tiče plaćanja za pranje prozora, u zapadnoj Nemačkoj je minimalna tarifa po satu 11,33 evra, a u istočnoj Nemačkoj 8,88 evra.
Inače, u Nemačkoj se redovno održavaju takmičenja u pranju prozora: Na turnirima se uvek izvode standardni programi, recimo, tri prozora od po tri kvadratna metra, u okvirima poređani jedan do drugog. Meri se vreme ali i ocenjuje kvalitet rada. Na poslednjem prvenstvu Nemačke je bilo ozbiljnih problema oko jedne diskvalifikacije iz tehničkih razloga.
Autor: Saša Bojić
Odg. urednik: Nemanja Rujević