Srbija posle Vučićeve ostavke – stvarnost se ubrzava
29. septembar 2026.
Aleksandar Vučić podneo je ostavku na mesto predsednika Srbije u nedelju (27. septembar) uveče. Dan kasnije predao je dužnost predsednici Skupštine Srbije Ani Brnabić koja je postala vršilac dužnosti predsednika. Prema Zakonu o predsedniku, Brnabić na toj funkciji može da bude najviše tri meseca.
To znači da će u Srbiji ubrzo posle parlamentarnih izbora 25. oktobra, biti održani i predsednički izbori, i to najkasnije krajem decembra.
Vučić je, kao nosilac izborne liste njegove Srpske napredne stranke (SNS) i njihovih koalicionih partnera odmah nastavio predizbornu kampanju. Cilj mu je da, pošto je između 2014. i 2016. godine dva puta bio na toj funkciji, i treći put postane premijer Srbije.
„Ima svu moć“
Vučić je predizbornu kampanju počeo i pre nego što je 9. septembra raspisao vanredne parlamentarne izbore – leto je proveo obilazeći gradove u Srbiji gde je razgovarao sa građanima i mnogima obećavao rešenje njihovih problema. Sada kampanju nastavlja kao, kako je rekao, „običan građanin“.
Iako je deo javnosti – između ostalih i Marinika Tepić, jedna od nosilaca liste Evropska Srbija – Vučićevu ostavku doživeo kao dobru vest ocenivši da je reč o njegovoj „kapitulaciji“, politikolog Nikola Parun ne veruje da će se zbog toga mnogo toga promeniti.
„Vučić u kampanji neće učestvovati kao običan građanin, jer on to nije. On pod kontrolom drži svu moć u ovoj državi i ništa, osim jedne kancelarije, neće izgubiti činjenicom da se sklonio sa funkcije predsednika“, kaže Parun za DW.
Vučić je ovog ponedeljka u razgovoru sa građanima na Borskom jezeru emitovanom na njegovoj Fejsbuk i TikTok stranici, rekao da mu je sada lakše, jer može da komentariše „slobodno i bez uzdržavanja“. Da li se može očekivati njegov agresivniji nastup, posebno kada bude govorio o političkim protivnicima?
Politički konsultant Dušan Milenković skreće pažnju na to da su se pripadnici SNS do sada tokom kampanje trudili „da smanje nivo agresije koju su ispoljavali do nedavno, verovatno zbog procene da to dodatno mobilizuje antirežimski front i povećava izlaznost“.
„U tom smislu bih se začudio da on lično poveća nivo agresije, jer svako povećanje izlaznosti njima smanjuje šanse da ostanu na vlasti“, smatra Milenković.
Parun, međutim, ne isključuje mogućnost agresivnije retorike: „Iako bi mu bilo najracionalnije da do kraja kampanje ćuti i razbacuje se parama poreskih obveznika, što na socijalna davanja, što na infrastrukturu, kako ne bi razjario drugu stranu, očekujem da će da uradi sve suprotno. Takvog je karaktera. Tragaće i za incidentom, a sve što mu treba jeste da smanji motivisanost, posledično i izlaznost svojih suparnika. Sve drugo bi me iznenadilo“, kaže Parun.
Pomilovanje novosadskih aktivista
Vučić je u nedelju saopštio i da je pomilovao, odnosno abolirao 49 ljudi, među kojima je i 12 novosadskih aktivista, optuženih za pokušaj rušenja ustavnog poretka. Dodao je da je pomilovao i 11 osoba koje su, kako je rekao, „s druge strane učestvovali u incidentima protiv blokadera“. Nije precizirao ko su ostali koji će njegovom odlukom biti oslobođeni krivičnog gonjenja ili izaći iz zatvora.
Novosadski aktivisti poručili su da ne prihvataju Vučićevu, kako su rekli, milost, i naglasili da je protiv njih vođen montiran politički proces.
Parun Vučićevu odluku vidi kao „pokazivanje blagosti iz pozicije moći“.
„Ako postoji sumnja da su hteli da ruše državu, nema razloga da ih pomiluje. Ako te sumnje nema, nije bilo razloga da budu na poternici. Sada je pravo pitanje – da li su bili nepravedno na poternici ili je pomilovao teroriste?“, kaže Parun i skreće pažnju da je u senci te abolicije i „pomilovanje još 11 dokazanih nasilnika s njegove strane“.
Neredi u izbornoj noći?
Uoči podnošenja ostavke Vučić je, gostujući na RTS-u, rekao da će priznati rezultate izbora, kakvi god oni bili. Dodao je i da je zabrinut zbog informacija da bi tokom izborne noći moglo da dođe do nemira, ali da će nadležne službe sve otkriti i „obaviti posao kako treba“.
Milenković tu Vučićevu izjavu tumači kao „standard političke komunikacije naprednjaka“.
„Oni najavljuju reakcije naroda na poteze koje planiraju da naprave – kao kad bi vam razbojnik rekao da ima informacije da će ga policija uhapsiti krajem oktobra, a on sam planira da opljačka banku u tom periodu“, kaže taj politički konsultant.
Parun procenjuje da su „neredi izvesni u izbornoj noći – ukoliko rezultat bude tesan“.
„Sve su šanse da će tako i biti. Jedino što je nepoznato je - u čiju korist. Ono što je izvesno je da će u prvih sat on izaći sa prvim rezultatima i proglašenom pobedom. Od tog momenta očekujem krizu u kojoj će svoju šansu tražiti najpre on, ali i ostale zainteresovane strane i službe“, kaže politikolog.
„Stvarnost se ubrzava“
Govoreći o izbornom potencijalu SNS-a, Studentske liste i opozicionih stranaka koje izlaze na parlamentarne izbore, Milenković navodi da „razvoj događaja od raspisivanja izbora do danas ide u prilog procenama da Studentska lista može završiti na prvom mestu“.
Dodaje i da će lista Evropska Srbija izbore po svemu sudeći završiti ispod cenzusa. Za koaliciju NADA (Nova Demokratska stranka Srbije i Pokret obnove Kraljevine Srbije) koja na izbore izlazi pod nazivom Autentična desnica, situacija je, kaže, „malo drugačija“.
„Situacija je za njih malo drugačija, iako su oni još lošije stajali od Evropske Srbije. Neki događaji su im, međutim, išli na ruku, kao što je odluka (desnog) pokreta Mi snaga naroda da ne izađe na izbore. Ipak, i oni će teško preko cenzusa“.
Parun veruje da je izborni potencijal „i jedne i druge strane (Studentske liste i SNS-a) – pobeda“.
„Stvarnost se ubrzava i teško je danas proceniti brojke. Sigurno je da će biti visoka izlaznost – i što je ona veća, to će manje odgovarati Vučiću, a više listi koju su kandidovali pobunjeni studenti“.
Predsednički izbori – poraz Vučićevog kandidata
Građani Srbije će najviše mesec dana posle parlamentarnih izbora biti pozvani i da izaberu predsednika Srbije. Da li su ključni akteri spremni za te izbore?
Milenković kaže da je SNS „sigurno spreman, kao i Studentska lista koja deluje kao najspremniji akter u srpskoj politici danas“.
„Očekuje se da oni vode ključni duel i da uđu u drugi krug. U drugom krugu je teško zamislivo da pobedi kandidat režima, ko god to bio“, kaže.
Sličnog mišljenja je i Parun, koji kaže da na predsedničkim izborima može da se očekuje „jedino poraz Vučićevog kandidata“.
„Sve ostalo bi bilo iznenađenje. Umnogome će konkretni rezultati tih izbora zavisiti od rezultata parlamentarnih izbora, ali pošto ne vidim da SNS može lako da dobije parlamentarne izbore, čime bi došlo do apatije opozicione javnosti, ne očekujem ni da će bilo ko moći da pobedi zajedničkog kandidata svih opozicionih faktora“, zaključuje za DW Nikola Parun.