Izvoz specijalnih ventila iz Nemačke u mnogim zemljama se odvija bez poteškoća. Ali izvoz oružja u Iran je zabranjen. Preduzetnici Kianzad Ka, Gholamali Ka, Hamid Kh. kao i Rudolf M. svesno su kršili embargo na zabranu trgovine s Iranom. Zbog toga je ove sedmice počeo proces pred sudom u Hamburgu.

Četvorica osumnjičenih terete se za učestvovanje u trgovini i izvozu iz Nemačke u Iran, kao i za posredovanje isporuka iz Indije u Iran. Ovi specijalni delovi su, prema navođenju suda, bili namenjeni iranskom preduzeću, koje je zaduženo za izgradnju reaktora u iranskom gradu Araku. Taj reaktor bi mogao da se koristi za proizvodnju plutonijuma, koji se može koristiti i za izradu atomskog oružja.

Stroge sankcije

Za trgovanje sa Iranom postoje posebno stroga pravila, kao niti za jednu drugu zemlju na svetu. U pozadini svega toga je svakako i strah mnogih država da bi Iran, uprkos potpisivanju sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, mogao da postane atomska sila.

SAD i Evropska unija su uvele ekonomske sankcije za Iran – u poslednjem navratu protiv banaka i energetskog sektora, pored već postojećeg embarga na naftu i gas. Osim toga zabranjen je i svaki platni promet između evropskih i iranskih banaka. Uopšteno gledano, embargom su obuhvaćene sve tehnologije, uslužne delatnosti i podrška, koje bi mogle da pripomognu razvijanju atomskog programa u Iranu.

Uprkos sankcijama, Nemačka je, pored Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije i Južne Koreje, još uvek jedan od najvažnijih izvoznika robe u Iran. Nemačka preduzeća su 2012. godine u ovu zemlju uvezle robu u vrednosti od 2,5 milijardi evra.

Nema dovoljno kontrole

Odluke o tome koja roba može da se izvozi u Iran su u pojedinim slučajevima zaista teške, budući da se određeni proizvodi mogu koristiti kako u civilne tako i u vojne svrhe. U Iran se čak se ne smeju izvoziti ni određeni metalni delovi, koji se koriste u stomatologiji (za popravljanje zubi) kaže Mihael Tokus, šef Nemačko-iranske trgovačke komore, budući da je udeo jednog metala previsok.

Sve što se izvozi u Iran mora se službeno prijaviti carinskim službama. Mnoga nemačka preduzeća se pre trgovanja sa Iranom savetuju sa saveznom Agencijom za privredu i kontrolu izvoza (BAFA), kako bi izbegle moguće probleme. Jer osim izvoza određene robe, zabranjeno je i poslovanje sa nekim ustanovama, koje su vrlo bliske vladi - banke i iranske Revolucionarne garde.

Ipak, kontrole se vrlo lako mogu zaobići, kaže Mihael Speni, portparol inicijative "Stop the Bomb". "Prema informacijama kojima raspolažemo, vrlo je lako ilegalno trgovati sa Iranom", kaže Speni i dodaje kako posrednici sa nemačkim državljanstvom, u Nemačkoj otvaraju preduzeća, a za njih su kontrole slabije nego za ona međunarodna. Isto tako, nemačka preduzeća kao destinaciju izvoza navode neke druge zemlje, kao na primer Tursku. Upravo je to slučaj i sa četvoricom osumnjičenih iz Hamburga. Kao destinaciju za isporuku robe naveli su firme u Turskoj i Azerbejdžanu. “Međutim, kopnenim putem, ti proizvodi na kraju ipak stignu do Irana”, uveren je Speni.

Sve više prekršaja

Nije poznato u kojim razmerama se roba iz Nemačke ilegalno izvozi za u Iran. Prema saznanjima lista "Focus", 2012. godine, porastao je broj slučajeva kršenja Zakona o kontroli oružja i spoljne trgovine - u koje spadaju i zabrane definisane embargom. Carinska kriminalistička policija istražuje 136 slučajeva, dakle 35 više nego prethodne godine. Tri četvrtine ovih slučajeva odnosi se na Iran.

"U Nemačkoj se na kraju svega nekoliko slučajeve našlo u proceduri", kaže Mihael Tokus iz Nemačko-iranske trgovačke komore, ali on ne veruje da problem izmiče kontroli. "To su samo pojedinačni slučajevi", navodi on.

Autor: Sven Pele / Željka Telišman
Redakcija: Jakov Leon