Naftne kompanije trenutno zarađuju mnogo novca. Da će li u Nemačkoj morati da plaćaju veći porez? Nakon Levice i Zelenih, o tome sada razmišlja i SPD. U nekim drugim zemljama je već uveden „porez na višak profita“.
Foto: STRF/STAR MAX/IPx/picture alliance
Oglas
Neke kompanije naročito profitiraju od trenutno napete ekonomske situacije. One bi sada mogle postati predmet takozvanog „poreza na višak profita". Nakon Levice i Zelenih, sada je i lider nemačkog SPD-a Lars Klingbajl otvoren za uvođenje takvog instrumenta:
„Porez na ratni i krizni profit je instrument koji je na stolu i mislim da je itekako vredan razmatranja", rekao je on novinama medijske grupe Funke navodeći da su Velika Britanija i Italija već uvele takav porez, i da je za to i Evropska komisija i dodao: „Naravno da se i mi u Nemačkoj moramo pozabaviti time".
Lars KlingbajlFoto: Hannibal Hanschke/AFP/Getty Images
S obzirom na pakete pomoći u milijardama evra, on je rekao da se intenzivno bavi tom problematikom i pitanjem „kako se nositi s onima koji su profitirali od krize i rata, te izvukli veliku korist iz sadašnje situacije. Oni se moraju uključiti u finansiranje opšteg dobra."
Levica i delovi Zelenih već sedmicama traže uvođenje „poreza na višak profita". Liderka Zelenih Rikarda Lang pojasnila je sredinom sedmice da je takav porez logičan korak „kada naftne kompanije očigledno koriste trenutnu krizu kako bi ostvarile ogroman profit".
Međutim, ministar finansija Kristijan Lindner odbacuje „porez na višak profita". To bi „takođe pogodilo proizvođače vakcina, vetro- i solarnih elektrana ili poluprovodnika", tvrdi političar FDP. „Oni ostvaruju profit jer koriste svoje znanje da eliminišu nestašice. Ne želim da im oduzmem impulse da proizvode više", reko je još nemački ministar.
Kristijan LindnerFoto: Lisi Niesner/REUTERS
Bremen namerava da podnese zahtev Bundesratu
U narednoj sedmici savezna pokrajina Bremen želi da pokrene inicijativu u Bundesratu za uvođenje „poreza na višak profita". Cilj inicijative je da se uvede poseban namet na udeo u dobiti ostvaren isključivo zbog ruskog agresorskog rata u Ukrajini.
„Ne sme se dogoditi da pojedine kompanije ostvaruju zaradu u milijardama samo zbog poskupljenja uzrokovanih ratom, dok savezne i pokrajinske vlade moraju izdvajati milijarde za podršku privatnim domaćinstvima i kompanijama koje su posebno pogođene povećanjem cena", rekao je gradonačelnik Bremena Andreas Bovenšulte.
Posebni porezi u Italiji i Mađarskoj
Italija je jedan od pionira u uvođenju „poreza na višak profita" - u martu je uvela takav porez energetskim kompanijama. U početku je iznosio deset posto, a sada 25 posto, ukoliko je promet bar deset posto veći nego u istom periodu prethodne godine i iznosi više od pet miliona evra. Prema procenama, u državnu kasu će se tako dodatno sliti oko šest i po milijardi evra.
I Mađarska je ostvarila dobit od energetskih kompanija i banaka naplatom zbog dodatnog ratnog profita. One će tokom ove i naredne godine državi morati plaćati posebne takse. Vlada u Budimpešti se nada prihodu većem od dve milijarde evra. „MI ne oduzimamo profit, nego njegov višak", rekao je Marton Nađi, ministar za ekonomski razvoj.
I u SAD se vodi debata o porezima
S obzirom na visoke cene energenata, vlada SAD razmatra uvođenje posebnih poreza za proizvođače nafte i gasa kako bi taj novac dala siromašnijim građanima.
„Postoji niz zanimljivih predloga i mogućnosti za porez na višak porifta" rekao je Barat Ramamurti, zamenik direktora Nacionalnog ekonomskog saveta. „Sve ih pažljivo ispitujemo i u pregovorima smo s Kongresom o načinu njihove izrade." Međutim, nejasno je da li takve mere mogu dobiti većinu u Kongresu SAD.
Ko su najveći profiteri pandemije?
Pandemija je neke preduzetnike obogatila, dok su drugi postali još bogatiji. Dok su neke branše velikoj krizi, druge su odjednom postale jako tražene. Među pobednicima korone ima i Nemaca.
Foto: Dennis Van TIne/Star Max//AP Images/picture alliance
Bogat, još bogatiji, Džef Bezos
Osnivač Amazona Džef Bezos (ovde sa devojkom Lorin Sančez ispred Tadž Mahala) je van svake kategorije. Kompaniji Amazon za vreme pandemije ide bolje nego ikad. Cena akcije skače od rekorda do rekorda. Bezos, najbogatiji čovek na svetu i pre pandemije, sada je postao još mnogo bogatiji i ima 160 milijardi evra.
Foto: Pawan Sharma/AFP/Getty Images
Ilon Mask je bacio oko na vrh
Pravite automobile, ali vas vrednuju kao tehnološku kompaniju! Ilonu Masku je to uspelo sa Teslom. Njegova kompanija je profitirala od poleta koji je pandemija na berzi izazvala oko svega što ima veze sa tehnologijom. Preduzetnik rođen u Južnoj Africi nedavno je pretekao Bila Gejtsa i sa bogatstvom koje se trenutno procenjuje na 110 milijardi evra, kreće se prema vrhu na kojom je Bezos.
Foto: Getty Images/M. Hitij
Rad kod kuće - Zoom
Rad kod kuće u vreme pandemije je veliki blagoslov za Erika Juana. Osnivač platforme za komunikaciju Zoom, došao je u SAD iz Kine kada je imao 27 godina. Posle nekoliko godina za WebEx, osnovao je sopstvenu video platformu i 2019. otišao na berzu. Cena akcije Zoom-a je eksplodirala. Neto vrednost ljubitelja košarke Juana procenjuje se na 16 milijardi evra.
Foto: Kena Betancur/Getty Images
Sport kod kuće - Peloton
Zatvorene teretane i ograničenje kontakta išli su Džonu Foliju na ruku. 2013. je bio početnik i pokušavao da dođe do kapitala za njegove umrežne sprave za vežbanje - danas ga investitori zaspiaju. Cena akcije firme Peloton se od početka pandemije utrostručila i neočekivano učinila skoro 50-godišnjaka milijarderom.
Foto: Mark Lennihan/AP Photo/picture alliance
Kreiranje prodavnica na internetu
Shopify je softver koji omogućava trgovcima da sami kreiraju internet prodavnice i povežu se sa firmam koje se bave logistikom. Tobijas Litke stoji iza koncepta. Rodom iz Koblenca 2002. emigrirao je u Kanadu i počeo - u garaži. Shopify je sada najvrednija kanadska kompanija. Cena akcije se više nego udvostručila od marta, a bogatstvo 39-godišnjaka procenjuje se na 7,5 milijardi evra.
Foto: Wikipedia/Union Eleven
Odjednom milijarder
Vakcina protiv korone koju je razvio Bajontek iz Majnca, firma čiji je suosnivač i vlasnik Ugur Šahin, prva je u Evropi dobila odobrenje za masovnu upotrebu. To znači da je Šahin, koji se doselio iz Turske, ne samo odjednom postao svetski poznat, već se i izuzetno obogatio. Vrednost njegovih akcija se procenjuje se na preko dve milijarde evra.
Foto: BIONTECH/AFP
Kuvanje kod kuće
HelloFresh je firma koja vam predlaže šta da kuvate i dostavlja paket sa svim sastojcima. Od početka pandemije - profit je više nego utrostručen, prodaja više nego udvostručena - prema tromesečnom bilansu početkom novembra. Suosnivač i deoničar Dominik Rihter profitira od zatvorenih restorana i trenda ka kuvanju kod kuće. Još nije miljarder, ali već ima prave sastojke - i za to.
Foto: Bernd Kammerer/picture-alliance
Bivša supruga - i još jednom Amazon na vrhu
Pandemija i Amazon nisu učinili bogatijim samo Džefa Bezosa - Mekenzi Skot, njegova bivša supruga, takođe je dobro zaradila zahvaljujući svom paketu akcija. Sada je na prvom mestu na listi najbogatijih žena na svetu - sa bogatstvom koje se procenjuje na skoro 60 milijardi evra.
Foto: Dennis Tan Tine/Star Max//AP/picture alliance