1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemački megalomanski projekti

23. jun 2012.

Novi aerodrom u Berlinu, luka Vezer Port u Vilhalmshavenu, Svetski kongresni centar u Bonu - lista velikih nemačkih građevinskih projekata čiji troškovi i rokovi su izmakli kontroli, poprilično je duga.

BER so das neue internationale Kürzel für den neuen Hauptstadt Flughafen Berlin-Schönefeld der am 3.6.2012 eröffnet wird, enthüllt am 9.6.2011 am Flughafen Berlin Tegel. +++(c) picture alliance / Hans Joachim Rech +++
Internationales Kürzel für den neuen Hauptstadt Flughafen Berlin SchönefeldFoto: picture alliance/Hans Joachim Rech

Kako to da u industrijskoj zemlji kao što je Nemačka ima toliko građevinskih skandala?

Nemci su vredi, tačni i radišni. Čega se oni prihvate, to i funkcioniše. Bar ih takav glas bije. Očigledno je, međutim, da ne mogu uvek da ga opravdaju. Mnogi veliki projekti pokazuju da i ovde ima stvari koje obično zamišljamo u zemljama poznatim po nekvalitetnom radu, korupciji ili nepridržavanju rokova. Primer za to je glavna železnička stanica u Berlinu. Trebalo je da košta 300 miliona evra, a po završetku radova koštala je 1,2 milijarde. Ili: novi berlinski aerodrom. Rok za završavanje radova se stalno pomera, a troškovi samo rastu.

Zar nemačka građevinska branša ne zna da računa?

"U Nemačkoj su do pre nekoliko godina veliki projekti poveravani generalnim preduzimačima, koji su sve vrste radova držali u svojim rukama i sve koordinisali."

objašnjava Peter Cešlok, predsednik međunarodnog preduzeća za građevinski konsalting Dres i Somer. On kaže da je to postalo preskupo, jer su takve firme na učinke pojedinih preduzeća koje su ovlastila da izvode radove dodale i svoje dažbine. Sada svaki koji imaju velike projekte sami angažuju mnogo malih firmi među kojima svaka obavlja svoj deo posla. Takvih firmi može biti i par stotina. To je veliki izazov za naručioce radova koji sada sami moraju da koordinišu poslove.

"Ako naručilac sve drži pod kontrolom, tu postoji mogućnost optimiranja cene radova i za 20 do 30 odsto. Kada je reč o velikim projektima investiranim sa par stotina miliona evra, to znači zaista ogromnu uštedu. Ali i veću odgovornost. Kod svih projekata koji nisu završeni na vreme vidimo da je upravo to bila glavna prepreka - koordinacija nije valjala."

Luka Vezer-Port kod VilhelmshavenaFoto: picture-alliance/dpa

Problem predstavlja i nepouzdanost ...

Osim ovog faktora, postoji i nepouzdanost samih naručilaca radova koji često menjaju projekte "u hodu", značim, za vreme same gradnje, što obično nosi sa sobom dodatne troškove, kao što kaže Folker Konrelijus, predsednik Udruženja savetodavnih inženjera:

"A onda ustanovimo da su firme koje grade vrlo raspoložene da unose raznorazne izmene, što one zovu fleksibilnim ponašanjem, a u stvari im je jedini cilj da izvuku što više novca za tu fleksibilnost".

Preniske kalkulacije naručilaca radova su, između ostalog, i posledica rezultata konkursa za izvođače radova, na kojima se obično biraju najjevtiniji izvođači, posebno u javnom sektoru. Zato i firme koje se prijave na konkurs često iznose nerealno niske cene.

World Conference Center BonnFoto: picture-alliance/dpa

U mnogim slučajevima, nije reč samo o loše izvedenim radovima, već o kriminalnim radnjama. Tako se, na primer, istorijski Arhiv grada Kelna srušio i povukao za sobom u smrt dvoje ljudi, jer su u okno metroa građenog ispod zgrade ugrađeni nekvalitetni materijali. I pored toga, nemački graditelji u inostranstvu još uvek imaju dobar ugled. Dimenzije korupcije u Nemačkoj su dovoljno male da u inostranstvu oko toga niko ne postavlja pitanja.

Autor: Inza Vrede, Saša Bojić
Odgovorna urednica: Dijana Roščić