“U tih pet godina proterano je 99 odsto Hrvata. Od 1.800 Hrvata i 500 porodica, ostalo je samo osam porodica sa 20 i nešto članova. Sve je počelo, i to je dobro poznata priča, sa nečuvenim zlostavljanjem Jedinice za specijalne namene MUP-a Srbije. Svako veče je nas nekoliko odvođeno…”, svedoči za radio Dojče vele Milan Cindrić, Hrvat koji je početkom devedesetih godina proteran iz sela Kukujevci kod Šida, u Sremu, zajedno sa još oko 20.000 Hrvata, koji su pod pritiskom “crvenih beretki” i paravojnih formacija morali da menjaju imovinu sa Srbima iz Hrvatske i napuste svoje kuće.

Selo Kukujevci i gradić Šid, kao i predstavnike hrvatske nacionalne zajednice i Rimokatoličke crkve posetio je danas predsednik Hrvatske Ivo Josipović. Josipović, koji je prvi predsednik Hrvatske koji je posetio sremske Hrvate u Vojvodini, rekao je da je svestan da se u Srem do dana današnjeg nije vratio nijedan proterani Hrvat: “Vrlo malo je bilo povratka. Pitanje povratka je vrlo kompleksno pitanje, i u druge krajeve bivše Jugoslavije ljudi se veoma malo vraćaju. Ono što je važno je da ljudi imaju slobodan izbor i mogućnost za povratak. Zadatak je vlada Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine da ljudima omoguće povratak, a njihov je slobodan izbor da li će se vratiti ili ne.”

Zločini se ne smeju zaboraviti

Da se nijedan Hrvat nije vratio u Srem nakon što je proteran svedoči i predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić: “Imali smo pokušaje nekoliko porodica da se vrate u Bešku, međutim bio je problem sa dobijanjem lične karte u Srbiji. Taj problem je rešen, međutim, posle izvesnog vremena i oni su se vratili nazad u Hrvatsku…”

Milan Cindrić kaže da danas živi u okolini Virovitice i da se neće vratiti u Kukujevce: “Jednostavno, ja se ovde vratim samo na groblje i eventualno jednom-dva puta godišnje kada se okupe Kukujevčani na crkvenim praznicima. Mi se nemamo gde ljudi vratiti, nemamo mi više ničega, naša jedina mesta su groblja i crkva.”

Za proterivanje Hrvata iz Srema pred Haškim tribunalom sudi se lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju. U Srbiji nikada nije suđeno odgovornima za etničko čišćenje Hrvata iz Srema, niti za ubistva sedam ljudi iz Kukujevaca, od kojih je šest masakrirano. Crkva u Kukujevcima, jedna od najstarijih rimokatoličkih crkava u Vojvodini, posle 1995. godine je jedno vreme služila kao pilana. Ona je i danas u devastiranom stanju, ali se počelo raditi na njenoj obnovi.

Ivo Josipović je poručio da se zločini iz prošlosti ne smeju zaboraviti i da zato postoje sudovi, dok je na političarima da grade mostove prijateljstva.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorna urednica: I. Ivanović