Nove članice EU, kaskaju za starim?
25. jul 2010.„Ono što smo uočili jeste da se u državama EU10 beleži privredni rast i to vrlo pozitivno. Po prvi put od početka finansijske krize vidimo značajne ekonomske aktivnosti. U 2010. godine očekujemo privredni rast u visini od 1,7 odsto BDP, a rast će se povećati i 2011. godine“ objašnjava Kaspar Rihter, glavni ekonomista Svetske banke odgovoran za Evropu i Centralnu Aziju i autor izveštaja.
Nakon negativnog privrednog rasta od -2,1 odsto u prvom kvartalu 2009. godine, godišnji rast zemalja EU10 za prvi kvartal 2010. godine iznosio je 0,8 odsto. U istom razdoblju privredni rast u starim članicama EU iznosio je 2009. godine -1,9 posto a u prvom kvartalu 2010. godine 0,6 odsto.
Privredni rast u plusu...
Privredni rast u novim članicama je neujednačen i odražava različit nivo domaće potražnje i druge za zemlje specifične karakteristike. Najveći rast zabeležen je u Slovačkoj koji je potpomognut oporavkom u autoindustriji, zatim u Poljskoj, jedinoj članici Evropske unije sa pozitivnim rastom u 2009. godini. Privredne okolnosti pozitivne su i u Mađarskoj i Češkoj, dok rast pada, ali u manjoj meri, u zemljama Baltika, kao i Bugarskoj i Rumuniji.
...a nezaposlenost u minusu
Tržište rada još uvek nije profitiralo od privrednog rasta. Stopa nezaposlenosti u EU10 povećala se od 6,5 odsto u junu 2008. na 10 odsto u maju 2010. godine, a to znači povećanje nezaposlenih, sa 3.000.000 na 4.700.000 građana.
„S druge strane zabrinuti smo, jer su finansijska tržišta u poslednjih nekoliko godina postala ranjivija. Znamo da je u mnogim zemljama fiskalni pritisak vrlo veliki i znamo da raste zabrinutost zbog visoke stope nezaposlenosti. Zbog toga je kritično da vlade u zemljama regiona preduzmu mere koje bi stabilizovale finansijska tržišta, smanjile deficit i stopu nezaposlenosti“, kaže Rihter. On podseća kako je „kriza za one koji su ranije izgubili posao znatno otežala ponovno zapošljavanje“. Osim toga zbog broja nezaposlenih koji je u porastu i broja novih radnih mesta koji je u padu, konkurencija za svako radno mesto je znatno porasla unutar zemalja EU10. "Naročito su pogođeni mladi i osobe sa niskim nivoom obrazovanja“, dodaje Rihter.
Zabrinutost zbog duga u navedenim zemljama smanjile su apetit za rizik na evropskim finansijskim tržištima. U regionu EU10 je to dovelo do manjeg dotoka kapitala, pada vrednosti deonica i povećanja cena kredita, pada vrednosti nacionalnih valuta, u odnosu na važnije strane valute.
Autor: Alen Legović
Odg. urednik: N. Jakovljević