Pitanja o Iraku koja muče Obamu
20. mart 2009.Nešto kasnije Buš je izjavio: „Iako nismo našli oružje za masovno uništavanje, odluka da se Irak napadne - bila je ispravna.“ Međutim, danas, 6 godina kasnije, SAD su se probudile iz noćne more zvane Irak. Skoro 4300 američkih vojnika je tamo ostavilo svoje živote a Irak je još uvek jedna od najmanje bezbednih zemalja na svetu. Barak Obama, novi predsednik, želi da krene novim putem. On bi da povuče vojsku, ali ne želi da zemlju ostavi na cedilu. A to je teško. Povlačenje Amerikanaca još nije ni počelo, a niko ne zna šta će biti sa Irakom kada Amerikanci znatno smanje broj vojnika u toj zemlji. Postavlja se i pitanje kako će na to reagovati Iran, koji je do sada bio krajnje uzdržan.
Mnogo grupa sledi svoje interese
To što je Obama izrazio spremnost da razgovara sa Iranom, moglo bi da olakša situaciju u vezi sa Irakom, kao i u vezi sa nuklearnim programom Teherana. Još tokom izborne kampanje Obama je izjavio: "Jedna od prvih stvari koje ću uraditi biće da pokažem spremnost za razgovore sa Iranom i Sirijom." Sve je povezano. Suštinsko pitanje glasi: da li su se grupe bliske Al kaidi oporavile i da li će pojačati agresivnost. Njih je sunitska milicija koju su finansirale SAD i koja se nazvala Sinovi iraka uspela da onesposobi. To je bio dobar potez Amerikanaca. Ali šta će uraditi milicioneri koje nije preuzela iračka armija? Da li će oni položiti oružje? I kako će se ponašati ostale milicije, šiitske Badr-brigade, takozvana Mehdi-armija i kurdska Pešmerga? Kako sa Kurdima rešiti spor oko Kirkuka bogatog naftom? Da li će Iračke vođe biti u stanju da održe jedinstvo zemlje? - Budućnost Iraka je neizvesna, baš kao i pre 6 godina.