Pogled na Berlinale
Johen Kirten5. februar 2015.Pogled na Berlinale
U konkurenciji za Zlatnog medveda je 19 filmova a u mnogobrojnim selekcijama van konkurencije za ovo priznanje je veliki broj interesantnih ostvarenja
441 premijera
Deset dana će srce filmskog sveta ponovo kucati na Potsdamskom trgu. Stotine novih filmova iz čitavog sveta će biti prikazani tamo, ali i u drugim bioskopima u Berlinu. Prijatelji filma će moći da posete oko 1200 projekcija. 65. Berlinale će i ove godine ostati veran svom imidžu najvećeg filmskog festivala na svetu.
Početak: koprodukcija u ledu
Festival otvara jedna međunarodna koprodukcija. Režiserka Izabel Kušet je iz Španije a ženska zvezda njenog novog filma je Francuskinja Žilijet Binoš. Radnja filma „Niko neće noć“ („Nobody wants the night“) se dešava na Grenlandu, a sniman je u Bugarskoj, Norveškoj i Španiji. Tu je i irski glumac Gebrijel Birn.
Jako prisustvo nemačkih autora
Na Berlinaleu odavno nije bilo ovoliko nemačkih režiserki i režisera. Direktor festivala Diter Koslik je uspeo da na ovu manifestaciju dovede Vima Vendersa (na slici), Vernera Hercoga i Margaretu fon Trota – tri velika imena nemačke kinematografije. Tu su i predstavnici mlađe generacije, pre svega Andreas Drezen i Oliver Hiršbigel.
Globalizovan filmski svet
Svetski putnik Verner Hercog će prikazati svoj film „Kraljica pustinje“ („Queen of the Desert“). ovaj režiser, koji poslednjih godina radi u SAD, pravi je predstavnik globalizacije u filmskoj umetnosti. Film Bavarca Hercoga je američka produkcija u kojoj su u glavnim ulogama Nikol Kidmen, Džems Franko, Demijen Luis i Robert Patinson.
Holivudska zvezda režije
Od velikih imena američkog filmskog sveta, u Berlin je došao i režiser Terens Malik. On je u konkurenciji za Zlatnog medveda sa svojim filmom „Vitez pehara“ („Knight of Cups“) u kome glavnu ulogu tumači Kristijan Bejl. On glumi čoveka koji traži smisao života – u svetu luksuza, seksa i ekscesa. „Društvo“ mu prave Kejt Blanšet i Natali Portman.
Iranski kontrasti
Irankski režiser Džafar Panahi je imao nešto manje novca na raspolaganju. Njegov film „Taksi“ je nastao u teškim uslovima. Panahi u Iranu uopšte ne sme da radi – jer je poznat kao kritičar tamošnjih vlasti. Ali, one ga ne gone preterano dosledno, tako da je uspeo da završi film. No, iranski mediji su već negativno pisali o njegovom predstojećem nastupu u Berlinu.
Bajka kao holivudski spektakl
Muzika, velike zvezde i spektakularni šou prate pompeznu ekranizaciju „Pepeljuge“ koju je za Diznijev studio režirao Britanac Kenet Brena. Glumci i glumice iz ovog filma će svakako izazvati veliku pažnju na crvenom tepihu Potsdamskog trga. „Pepeljuga“ nije u konkurenciji za Zlatnog medveda.
Svetski film u Forumu
Mimo takmičenja za Medvede, veliki broj filmova će biti prikazan u posebnim programima festivala. Tako Međunarodni forum filma mladih obuhvata 43 filma. Sa velikom pažnjom se očekuje francuski film "Istorija Jevreja" ("Histoire de Judas"), čija se radnja odigrava u alžirskoj pustinji. To je kinematografsko sučeljavanje sa korenima hrišćanstva i judaizma.
Fasbinder u Panorami
Pored glavnog takmičenja i Foruma, najviše filmova se prikazuje u selekciji Tendencije Kuće umetnosti (Arthaus-Kino). Među njima je i dokumentarac „Voleti Fasbindera - bez zadrške“ danskog režisera Kristijana Brada Tomsena. On je bio prijatelj nemačkog ekscentričnog filmskog stvaraoca i više puta ga je intervjuisao.
Intenzivni doživljaj zvani tehnikolor
Tradicionalna istorijska smotra Berlinalea je ove godine posvećena tehnikoloru – tehnici koja je nastala 30-ih godina u SAD i kojom su snimljeni mnogi klasični filmovi. Tehnikolor su odlikovale posebno intenzivne boje – po kojima je poznat i čuveni film "Prohujalo sa vihorom".
Novi život starih klasika
Od pre dve godine, u posebnom programu Klasici Berlinalea pokazuju se restaurirani stari filmovi. Moderna tehnika digitalne obrade je omogućila ponovno prikazivanje mnogih klasika u punom sjaju. U okviru festivala, biće prikazan nemački nemi film "Varijete" iz 1925. godine – u glavnoj ulozi je mađarska glumica i plesačica Lija de Puti.
Vim Venders u žiži
Ponovo na velikom ekranu i u punom sjaju će se na festivalskom platnu pojaviti i Nastasja Kinski u filmu Vima Vendersa „Pariz, Teksas“. Za nemačkog režisera, ovaj Berlinale će biti nešto posebno, jer će dobiti počasnog Zlatnog medveda, u posebnom programu će biti prikazano deset njegovih ranijih filmova, a u zvaničnoj konkurenciji je njegov film „Sve će biti dobro“ („Everything will be fine“).
Televizija na velikom ekranu
TV-serije su zagospodarile dnevnim sobama prosečnih gledalaca televizije. Posle drugih međunarodnih festivala, i Berlinale počinje sa pokazivanjem televizijskih serija na bioskopskom platnu. Nemcima će biti interesantno da vide seriju od osam nastavaka „Nemačka 83“ („Deutschland 83“) koju je proizveo RTL – u njoj se radi o životu u Istočnojo i Zapadnoj Nemačkoj 1983. godine.
Odskočna daska za Holivud
Filmski festivali uvek povezuju umetnost i komercijalno stvaralaštvo. Za posebno uspele umetničke projekte postoje nagrade, dok su drugi filmovi obično snimljeni da bi zaradili što više novca. Ekranizacija bestselera „50 senki sive“ („Fifty Shades of Grey“) će imati premijeru na ovom Berlinaleu. Samo dan kasnije počeće i regularno prikazivanje tog filma u bioskopima.
Napetost raste
U subotu, 15. februara, pašće i poslednja zavesa 65. Berlinalea. Dan pre toga, biće dodeljeni Zlatni i Srebrni medvedi. 19 filmskih ekipa se nada najboljem. O pobedniku odlučuje žiri kojim predsedava američki režiser Daren Aronofski. Jedan od članova žirija je i nemački glumac Danijel Bril.