1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Policija na granicama tu i tamo

17. septembar 2024.

Reporterka DW obišla je tromeđu Nemačke, Belgije i Holandije nakon uvođenja graničnih kontrola. Policija bira koga će zaustaviti, nadajući se da će sprečiti ilegalne migrante i da neće uticati na život građana.

Ulazak u Nemačku iz Holandije
Ulazak u Nemačku iz HolandijeFoto: Sabine Kinkartz/DW

Na nemačkim granicama sa Poljskom, Češkom, Austrijom i Švajcarskom to je već svakodnevica, a od ponedeljka (16. septembar) dodate su Francuska, Belgija, Luksemburg, Holandija i Danska.

Kontrole bi trebalo da traju najmanje šest meseci, do sredine marta naredne godine.

„Hoćemo dalje da smanjimo neregularnu migraciju, zaustavimo krijumčare, kriminalce i identifikujemo i zaustavimo islamiste u ranoj fazi“, rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

Nemačka ima više od 3.800 kilometara granica. Na krajnjem zapadu se nalazi tromeđa sa Belgijom i Holandijom, gde se zaputila ekipa DW.

Policija menja lokaciju kontrolaFoto: Sabine Kinkartz/DW

Putovanje bez ograničenja u regionu Ahena

Na većini manjih graničnih prelaza nema ničeg neobičnog prvog dana proširenih kontrola.

Saobraćaj se odvija nesmetano na putu sa jednom trakom koji povezuje Vals u Holandiji sa Ahenom u Nemačkoj. Prodavnice su pune i ljudi sede na suncu u uličnim kafićima.

Na izlazu iz Valsa mogu se videti dve table. Na jednoj piše „Savezna Republika Nemačka“, a pored nje je tabla sa mapom područja, gde na holandskom piše „Vožnja bicikla bez ograničenja!“

Kroz polja i šume može se voziti između Nemačke, Belgije i Holandije.

Region oko Ahena je decenijama srastao u jednu celinu. Granični i kontrolni sistemi odavno više ne postoje. Brojni putevi povezuju gradove i sela u pograničnom regionu.

Podrazumeva se da u trouglu Nemci žive u Belgiji i Holandiji, a rade u Nemačkoj i obrnuto. Ljudi idu u kupovinu u susedne zemlje, voze se redovnim autobuskim linijama.

Fleksibilne kontrole na granicama

Tako bi trebalo i da ostane, ističe David Speks, portparol inspekcije savezne policije Ahena.

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Berlinu naredilo je kontrole koje su „ciljane, prilagođene situaciji, fleksibilne kada se radi o mestu i vremenu“, a ne „široko rasprostranjene“. 

Speks pruža informacije sa odmorišta na autoputu odmah iza granice sa Belgijom. Na početku ovih proširenih graničnih kontrola, tamo se pozicionirala savezna policija u zaštitnim prslucima. 

David SpeksFoto: Sabine Kinkartz/DW

Tačno na granici kolege sede u policijskim kolima i posmatraju saobraćaj. Ako vide vozilo koje deluje sumnjivo, otprate ga do odmorišta. Tamo ga policija okruži sa svih strana. Putnici moraju pokazati lične karte i papire, pregledaju se prtljažnici i utovarne površine. 

Isto onako brzo kao što pozicionirala, policija može i da se povuče i uspostaviti kontrolu na drugom mestu.

Kadrovski izazovi na graničnim kontrolama

Gde se vrše provere zavisi od iskustva granične policije. Manji putevi se samo povremeno nadgledaju, a biciklističke staze skoro nikad.

Fokus je na nasumičnim proverama prvenstveno zbog kadrovskih razloga. 

Policijski sindikat je pre nekoliko godina izračunao da će samo u regionu Ahena biti potrebno oko 900 policajaca da bi mogli danonoćno da kontrolišu najvažnije granične prelaze.

Inspekcija savezne policije Ahena trenutno ima oko 330 policajaca. Međutim, ona je odgovorna za deo granice koji se proteže više od 200 kilometara od Ahena ka jugu. Tu su i 44 železničke stanice i tri aerodroma.

Sa sadašnjim brojem policajaca ne bi bile moguće obuhvatne granične kontrole, kakve zahtevaju opozicioni Demohrišćani. Ahen je, doduše, dobio pojačanje. Speks neće da otkrije koliko ljudi, ali kaže da je dovoljno da se poveća pritisak. 

„Sada možemo da budemo u uniformi, ali i u civilu i jednostavno možemo da izvršimo više provera i postanemo nepredvidljiviji za kriminalce“, kaže on.

Ali, kontrole su nepredvidive i za ljude koji žive u pograničnom području. To podstiče strahove, posebno u vezi sa gužvama u saobraćaju i čekanjem satima na granici. 

„Pazimo na prekogranični saobraćaj i trudimo se da probleme za stanovnike svedemo na minimum“, obećava šef savezne policije Ahena Rihard Kester.

Iz holandskog Mastrihta se lokalnim prevozom može u nemački AhenFoto: Sabine Kinkartz/DW

Reakcije susednih zemalja na granične kontrole

Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer takođe je obećala da će kontrole imati što manje uticaja na lokalne putnike, trgovinu i poslovanje.

Na istoku i jugu Nemačke pokazalo se da to tako i funkcioniše. „Ove kontrole omogućavaju efikasno odbijanje ilegalnih migranta, više od 30.000 samo od oktobra 2023. Uz to, za petinu manje zahteva za azil i za petinu više deportacija“, rekla je ona.

Međutim, susedne zemlje nisu baš srećne zbog novog kursa Nemačke. U Šengenskom prostoru kontrole su zapravo predviđene samo na spoljnim granicama EU.

Neregularnu migraciju staviti pod kontrolu

Kancelar Olaf Šolc (SPD) najavio je da će razgovarati sa šefovima vlada u EU, kao i sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. 

„Svi znaju da radimo u okviru evropskog prava, ali maksimalno koristimo naše mogućnosti“, rekao je Šolc.

„Svi razumeju da je broj ljudi koji dolaze u Nemačku prevelik i da je stoga razumljiv interes nemačke vlade da obezbedi da ove stvari stavimo pod kontrolu dobrim upravljanjem neregularnim migracijama“, rekao je Šolc, pravdajući kontrolu granica.

Posle prvog dana, savezna policija u Ahenu je zadovoljna. Uhvaćeno je nekoliko ljudi kojima nije dozvoljeno da uđu u zemlju, izdate su im zabrane ulaska.

Zar ti ljudi ne mogu jednostavno da odu na manje granične prelaze i tamo uđu u Nemačku? Portparol savezne policije David Speks sleže ramenima.

To je uvek „igra mačke i miša“, kaže on. To se sigurno neće promeniti.