1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Potreban je evropski odgovor na Put svile

24. avgust 2018.

Kina preko novog Puta svile ostvaruje sve veći uticaj u Evropi. Upravo zbog toga potrebno je da i Evropljani imaju svoju sopstvenu investiciono strategiju, ocenjuje u intervjuu za DW stručnjak za Kinu Moric Rudolf.

Foto: Imago/Xinhua/Jiang Wenyao

DW: Kina već pet godina gradi novi Put svile, tzv. „Belt and Road Initiative“ (BRI). Prema kineskim navodima širom sveta u infrastrukturu će biti uloženo bilion dolara. Cilj je da se prošire kapaciteti trgovačkih puteva i na taj način podstakne kineska ekonomija. Kraj tog puta trenutno se nalazi u Evropi. Kina investira i u zemlje kao što su Mađarska ili Grčka, ali i u države na periferiji EU – u Crnu Goru ili u Srbiju. Da li EU poduzima bilo šta protiv toga?

Moric Rudolf: Mislim da je Evropska unija predugo spavala i da se sada polako budi. Dugo se smatralo da se može osloniti samo na dokazana sredstva. Sada se od toga odustalo i radi se na konkretnom odgovoru na inicijativu o Putu svile koji se takođe zasniva na investicijama u infrastrukturu.

Šta je to u evropskoj inicijativi što je protiv projekta Put svile?

Ako se samo radi o izgradnji infrastrukture, onda mislim da je to objektivno gledano dobra stvar. Međutim, to je samo jedan deo aspekta te kineske inicijative. Radi se i o tome – a to piše i u jednom zvaničnom dokumentu BRI – da Kina „želi da postavi globalne standarde prema kojim će se orijentisati čitav svet“. U tom smislu može se reći da se Evropa suočava s velikim izazovima.

Moric Rudolf: Evropa se budiFoto: Mercator Institute for China Studies

Kako Kina postavlja sopstvene standarde?

Kod većine infrastrukturnih projekata koje Kina realizuje sa različitim zemljama, uključena je i klauzula: ukoliko dođe do sporova, primenjuje se kinesko pravo. U inicijativi Put svile imamo privredne projekte koji su u potpunosti pod kineskim uslovima i koji se većinom realizuju s kineskim firmama, radnicima i po kineskom pravu. Čak bi se i u slučaju spora proces vodio pred kineskim sudijama. I to sve pred našim kućnim pragom. Ali to uopšte nije neobičan korak, to rade zemlje kada postanu moćne, a Kina to sada radi sa dosta samopouzdanja.

Da li Kina preko novog Puta svile želi da osvoji svet uz pomoć nekakvih novih vrednosti?

Etnički standardi su veoma uočljivi, oni su delom u suprotnosti s liberalnim vrednostima Zapada. Kina je autoritarna zemlja i ima drugačiji pogled na svet – recimo kada je reč o individualnim i kolektivnim ljudskim pravima. Šta je cilj? Da li građani kao pojedinci imaju centralnu ulogu ili je najviši cilj „pravo na razvoj“? Kineski odgovor je jednostavan: razvoj bi trebalo da bude u centru kineske globalne vizije, a individualna ljudska prava imaju manju ulogu i ne navode se u zvaničnim dokumentima kineske vlade. To je u suprotnosti s evropskim modelom. Osim toga, kineska vlada odnedavno govori da „kineske mudrosti i iskustva“ želi da prenese svetu.

Koliko je Evropa važna za „projekat veka“, kako kineska vlada naziva inicijativu o novom Putu svile?

Strategija kineske vlade pod nazivom „Made in China 2025“ može se svrstati pod inicijativu o novom Putu svile. Taj pojam, između ostalog, podrazumeva i to da Kina želi da ostvari, ali i privuče najnovija dostignuća u oblasti visoke tehnologije, a da srednjoročno tehnološke standarde izvozi u svet i postavlja globalne standarde. Put svile je katalizator koji bi to trebalo da ubrza. Postoji sada inače i jedan interni kineski dokument koji pokazuje da se ne želi da se više koristi pojam „Made in China 2025“, jer se shvatilo da to u Evropi nije dobro prihvaćeno. Time želim da kažem sledeće: Kinezi znaju da su im Evropljani potrebni. Oni još uvek imaju velike probleme da mnoge evropske zemlje, pre svega one u EU, ubede u ispravnost svoje inicijative.

Luka u Pireju u međuvremenu je u vlasništvu kineskog koncerna COSCOFoto: picture-alliance/Xinhua

Da li vidite opasnost od toga da će se pokušati da se preko investicija ostvari i politički uticaj u EU?

U Crnoj Gori je zavisnost od Kine veoma velika. Mađarska je takođe zemlja koja vešto koristi kinesku inicijativu i EU i Kinu huška jedne protiv drugih. Grčka prošle godine u Savet za ljudska prava UN – za razliku od drugih evropskih država – nije kritikovala kineske standarde kada je reč o ljudskim pravima. A poznato je kolike su kineske investicije u Grčkoj. Evropske države moraju da pronađu ravnotežu između vrednosti EU i kineskih investicija. Zato se često mora dobro razmisliti šta će se javno reći o Kini.

Kina u okviru mehanizma poznatijeg kao 16+1 pregovara sa zemljama centralne i istočne Evrope o investicijama. Da li Kina može da pokuša da podeli Evropu?

Ne verujem da Kinezi ciljano pokušavaju da podele Evropu kako bi je oslabili. To rade same zemlje-članice EU. Peking naravno koristi evropske slabosti kako bi ubrzao svoju inicijativu. Smatram da bi za kinesko rukovodstvo bila velika prednost ako bi postiglo kompromis sa Briselom. Međutim, u ovom trenutku sam po tom pitanju veoma skeptičan. Evropi je potreban koordiniran, evropski odgovor na Put svile. Nakon pet godina, koliko postoji kineska inicijativa, to je pod hitno potrebno.

Moric Rudolf studirao je pravo i ekonomiju u Nemačkoj i Kini. Više godina je radio u berlinskom Institutu Merkator za kineske studije (Merics), a zatim je osnovao konsultantsku firmu „Evroazijski mostovi (Eurasia Bridges).

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Novi put svile

02:36

This browser does not support the video element.

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi